Aditivi u hrani koje valja izbjegavati
Skriveni šećeri
Šećer se javlja u mnogim oblicima. Kao što možete I pretpostaviti, kada jedemo šećer, podižemo razinu šećera u krvi u tijelu, a kronično povišena razina šećera dovodi do stvaranja šećernih spojeva koje poznajemo kao ZPG ( ZAVRŠNI PROIZVODI GLIKOLIZACIJE ).
Stoga je vrlo važno shvatiti da šećer postoji u raznovrsnim oblicima; zapravo, sama riječ „šećer“ možda se neće ni pojaviti na etiketi.
Cilj potrage može biti: bijeli šećer, Šećerna trska, smeđi šećer, začinski šećer, neprerađeni šećer. Šećerna repica, turbinado, šećerni sirup, visokofruktozni sirup, dekstrin, med, javorova melasa, sirup od trstike, slad, melasa, dekstroza, fruktoza, sukroza, koncentrat voćnoga soka, glukoza i maltoza.
Umjetna bojila. Sintetske boje u hrani su nepotrebne, a najčešće su ili toksične ili kaneerogene, što znači da mogu potaknuti razvoj raka. Aspartam i sva ostala umjetna sladjla, uključujući i saharin.
To su opasni ekscitotoksini koji mogu imati negativne učinke. BHT i BHA. Koriste se za konzerviranje masti i ulja. Ispitivanja su pokazala da ti sastojci mogu biti kancerogeni. Biljna ulja s bromom. Koriste se u gaziranjm pićima s okusom agruma, a zabranjena su u više od 10o zemalja. Povezuju se s oštećenjima vitalnih organa.
Čini se da američko ministarstvo hrane i lijekova ne propisuje obvezu navođenja tih ulja na etiketama – stoga izbjegavajte bilo kakva gazirana pića od agruma (npr. s okusom limuna ili limete) jer je vrlo vjerojatno da sadrže ta biljna ulja s bromom.
Karagen (Chondrus Crispus ili tzv. irska mahovina). To je stabilizator I zgušnjivač koji nalazimo u gotovo svemu, od sladoleda do jogurta. Može biti kaneerogen, a povezuje se s bolestima kao što su čir i rak. Osim što oštećuje prirodni imunološki sustav, karagen izaziva čir probavnog sustava i upalu crijeva kod životinja, a neka istraživanja upućuju na to da je taj sastojak kod ljudi povezan s obolijevanjem od raka.
Djelomično bidrogenizirana biljna ulja. To su po zlu čuvene transmasnoće, izravno povezane s bolestima srca. Američko ministarstvo hrane i lijekova objavilo je istraživanje u kojem se tvrdi da bi samo u Sjedinjenim Američkim Državama godišnje bilo 0d 30.000 do 100.000 manje smrtnih slučajeva od srčanih bolesti kada bi svi ljudi prestali uzimati transmasnoće.
Te se masnoće povezuju i s rakom dojke i crijeva, aterosklerozom, povišenim kolesterolom, slabljenjem imunološkog sustava i alergijama.
Nitrati. U želucu stvaraju snažne kancerogene tvari. Nalaze se u dimljenim i suhomesnatim proizvodima, slanini, hrenovkama i kobasicama.
Monosodij glutamat. To je pak opasan ekscitotoksin koji može izazvati glavobolje, svrab, mučninu, poremećaje živčanogi reproduktivnog sustava, kao i povišeni krvni tlak. Trudnice i dojilje, novorođenčad i mala djeca trebali bi izbjegavati monosodij glutamat. Uobičajene su i alergijske reakcije.
Taj se sastojak može skrivati u kineskoj hrani, dječjoj hrani, nemasnome mlijeku, slatkišima, gumi za žvakanje, pićima i nekim lijekovima. Obratite pozornost na sljedeće sastojke koji su monosodij glutamat ili ga sadrže: monosodij glutamat, teksturirane bjelančevine, hidrolizirane biljne bj elančevine, hidrolizirano zobeno brašno.
Neotam. Povezan je s aspartamom, ali navodno je daleko više toksičan.
Olestra. Ta zamjenska mast uzrokuje poremećaje u probavnom sustavu. Također smanjuje sposobnost apsorpcije karotenoida (tvari koje smanjuju rizik od obolijevanja od raka) i drugih hranjivih tvari vezanih uz otapanje masti.
Bromat. Bromat uzrokuje rak. Kalij bromat se koristi u proizvodnji kruha.
Sulliti. Mogu izazvati opasne alergijske reakcije.