Antibakterijski proizvodi
Reklame za antibakterijske sapune i sprejeve žele vas uvjeriti tako su vam domovi poprište bakterijske, virusne i gljivične najezde dostojne filma strave i užasa, a od koje ćete svi jako oboljeti.
No trebaju li vam doista njihovi proizvodi?
Iako je istina da se svijet suočava s prijetnjama novih mikroorganizama, uključujući bakterije otporne na antibiotike, znanost podržava drevnu istinu o najboljim načinima borbe s mikroorganizmima, a koja je poznata našim tradicionalnim domaćicama.
Uništava li antibakterijski sapun više mikroba od obična sapuna?
NE I običan je sapun jednako učinkovit. Antimikrobni sapuni zapravo ne uništavaju više mikroba, kao što ne sprečavaju prehlade i bolove u trbuhu.
Antibakterijski sapuni nisu za uništavanje mikroba ili sprečavanje bolesti koje oni uzrokuiu. Nisu ništa bolji od staromodne sapunice.
Kad su znanstvenici sa Sveučilišta u Michiganu pregledali 27 istraživanja proizvoda s navodnim djelovanjem protiv mikroba, a koji sadržavaju sastojke poput triklosana, nisu pronašli nikakve dokaze za njihovu premoć u borbi protiv kućnih mikroorganizama.
Znanstvenici kažu i kako ti proizvodi, izgleda, imaju slab učinak na viruse prehlade, gripe kao i one koji uzrokuju probavne smetnje. Kad je 238 obitelji upotrebljavalo kroz 8 tjedana tekuće sapune za ruke, sprejeve za čišćenje te deterdžente za rublje s antibakterijskim sastojcima i bez njih, znanstvenici nisu pronašli nikakvu razliku u broju roditelja i djece s prehladama, kašljem, vrućicama, mučninom, proljevom ili kožnim osipima.
Dokazano je kako ćete se, perete li ruke 15 do 20 sekundi nakon svake upotrebe zahoda i prije no što rukujete hranom ili jedete, riješiti 99,9 posto mikroba tako što ćete bakterije i viruse (poput vrlo zaraznog rotavirusa koji uzrokuje probavne smetnje) uništiti i isprati ih u odvod.
Znanstvenici u US Naval Health Research Centru tvrde da je, tijekom godine dana u kojoj je 105 vojnih novaka temeljito pralo ruke pet puta na dan, broj infekcija dišnih putova— uključujući prehlade, gripe i upale pluća — pao za 45 posto.
Isplati li se upotrebljavati antibakterijske gelove za ruke?
DA Kad ne možete oprati ruke, antimikrobni će vam gelovi smanjiti izlaganje mikrobima koji uzrokuju bolesti dišnog i probavnog sustava.
Antibakterijski gelovi na bazi alkohola ili vlažne antiseptičke maramice dokazano su uspješni za obranu od bakterija i virusa kad vam umivaonik i sapun nisu pri ruci..
U jednom su drugom istraživanju obitelji koje su gel za ruke upotrebljavale približno pet puta na dan, smanjile svoj rizik od prehlada za 20 posto u usporedbi s obiteljima koje su to činile rjeđe.
Za najbolji učinak upotrijebite pola žličice gela ili antiseptičkom maramicom dobro istrljajte obje strane šaka.
Antibakterijsko sredstvo stavite i u djetetovu naprtnjaču. Kad je %20 osnovnoškolaca upotrebljavalo kroz četiri tjedna u školi nekoliko puta na dan antimikrobna sredstva za ruke (pri ulasku u razred, prije objeda i nakon upotrebe zahoda) imali su 29 posto manje probavnih smetnji i 49 posto manje prehlada.
Djeca koja su se koristila antimikrobnim sredstvima imala su i 31 posto manje izostanaka.
Hoće li mi zbog antimikrobnih sredstava za čišćenje dom biti čišći?
DA Ona svakako mogu donekle smanjiti pojave bolesti uzrokovanih bakterijama, ali nemojte očekivati da će u obitelji biti i manje virusnih bolesti.
Kuhinjske radne plohe, površina jedaćeg stola i kupaonske površine udomljuju bakterije poput E. coli, salmonele, stafilokoka i streptokoka, koje uzrokuju bolesti.
Dok obično čišćenje uklanja prljavštinu, samo antimikrobna sredstva ubijaju i bakterije koje mogu preostati i nakon čišćenja. U usporednu istraživanju dezinficirajućih i antibakterijskih sprejeva te otopina za čišćenje nasuprot kućnim sredstvima na bazi sode bikarbone ili octa, proizvodi iz trgovine odnijeli su pobjedu.
Oni su uništili 99,9 posto mikroba, uključujući salmonelu, Staphylococcus aureus i E. coli, dok su kućna prirodna sredstva uništila njih samo 90 posto.
Teoretski se ta razlika može pretvoriti u razliku izmedu zdravlja i bolesti, kažu autori tog istraživanja, a to je osobito važno žive li u vašem kućanstvu bebe, starije osobe te osobe slabija zdravlja ili imuniteta. No ne zaboravite kako su svi navedeni organizmi bakterije, a ne virusi. većina antibakterijskih proizvoda za čišćenje nije namijenjena uništavanju virusa pa ih ona možda uništavaju, a možda i ne.
Čak i alkohol neke viruse ubija, a druge ne, ovisno o njegovoj koncentraciji. Time se može objasniti zašto su medu 292 obitelji u jednom istraživanju, one koje su se koristile antibakterij skim proizvodimaza čišćenje »zaradile«jednak broj prehlada i drugih infekcija gornjih dišnih putova kao i one koje nisu takve proizvode upotrebljavale.
To istraživanje nije isključilo mogućnost da isti proizvodi mogu djelovati protiv bolesti uzrokovanih bakterijama.
Trebamo li strepiti od mogućnosti da na našim kvakama, telefonima i prekidačima svjetla žive mikrobi? Uglavnom ne. No, ako je netko od ukućana bolestan, neće biti naodmet poduzeti mjere opreza, jer mikrobi mogu na tvrdim i suhim površinama preživjeti 20 minuta do dva sata, što je dovoljno dugo da se prenesu na sljedeću žrtvu (osim ako ih netko ne očisti). Stručnjaci preporučuju otopinu jednog dijela izbjeljivača na deset dijelova vode koja učinkovito uništava mikrobe i neke viruse.
Otopinu nanesite na površine pa ih nakon 10 do 20 sekundi obrišite.
Jesu li antibakterijske spužve bolje od običnih kuhinjskih spužava?
NE Sve spužve skupljaju prljave tekućine i komadiće hrane na kojima se mogu razvijati bakterije. Antimikrobne spužve ne mogu dezinficirati radne površine u kuhinji.
Čistite li kuhinju prljavom spužvom, na svim ćete l površinama ostaviti tanak sloj bakterija. Bljak! Nije čudo što stručnjaci spužve nazivaju glavnim kućnim izvorom mikroba.
Što učiniti? Ocijedite spužvu do kraja, a kuhinjske površine očistite papirnatim ubrusima i dezinficijensom u spreju ili gore spomenutom otopinom izbjeljivača. Dajete li prednost spužvama, svaki ih dan operite.
Kako? Kad su znanstvenici usporedili pet metoda čišćenja vrlo prljavih kuhinjskih spužava prepunih mikroba, ustvrdili su kako je umakanje u 10 postotnu otopinu izbjeljivača, sok limuna ili deioniziranu vodu uklonilo samo 37 do 87 posto bakterija i samo 7 do 63 posto gljivica.
Za usporedbu, pranjem spužve u perilici posuda (uključujući i program sušenja) uništilo se 99,998 posto mikroba.
Iako neki stručnjaci preporučuju»kuhanje« spužava u mikrovalnim pećnicama, ta strategija ima svojih mana. Nema načina kojim biste mogli odrediti koliko je dugo potrebno mikrovalnoj pećnici da zagrije spuzvu dovoljno za dezinfekciju, a ugrije li se ona previse, može se i zapaliti.