Bolnice
Ne toliko davno, većini je bolničkih pacijenata najveći problem bila loša hrana i susjed iz bolničke sobe koji ne prestaje pričati.
No izvješće koje je 1999. godine objavio Medicinski institut bacilo je novo svjetlo na jedan stari problem: koji put pacijenti u bolnicama obole još teže, ili čak i preminu, zbog pogrešaka liječnika, medicinskih sestara i drugog osoblja.
U tom se izvješću navodi broj od 98.000 smrti godišnje u Americi kao posljedice medicinskih pogrešaka, od kojih se većina dogodi za boravka pacijenata u bolnicama ili drugim zdravstvenim ustanovama. Uslijedili su vapaji za reformom zdravstva, no je li ih itko poslušao?
Je li sigurnost pacijenata i dalje glavni problem u bolnicama?
DA Neki su medicinski centri s uveli promjene kojima se štiti c zdravlje pacijenata, no mnogi su problemi i dalje neriješeni.
Gdje biste se radije nalazili u trenutku kad vam srce počne čudno kucati — u bolnici ili kockarnici? Kladite se na kockarnicu. Većina ih je opremljena defibrilatorima, a izgledi su bolji od 50 : 50 da ćete preživjeti srčanu aritmiju ako vas ona zadesi u kockarnici.
U usporedbi s time, u bolnicama preživi samo jedna trećina pacijenata s aritmijom. Jasno je kako su osobe koje se nalaze u bolnicama puno bolesnije od onih u kockarnicama, no jedno je istraživanje iz 2008. godine pokazalo kako 30 posto pacijenata kojima zatreba defibrilator ne dodu do njega unutar preporučene dvije minute. Čekajte — nisu li bolnice trebale popraviti stvari nakon gore spomenuta izvješća Medicinskog instituta koje je svoje mjesto našlo na naslovnicama svih novina?
Njegovi su autori zatražili 50-postotno smanjenje učestalosti smrti uslijed medicinskih pogrešaka, no pet godina nakon objave toga izvješća, uvodni članak časopisa New England Journal of Medicine ustvrdio je kako se, na žalost, nije puno toga promijenilo. Neki liječnici tvrde kako su te upozoravajuće statistike o medicinskim pogreškama i napuhane.
No svejedno će bolnice uskoro biti pod pritiskom da poduzmu dodatne korake za zaštitu zdravlja i ta sigurnosti pacijenata. Sve je veći broj zdravstvenih osiguranja, uključujući i US Medicare plan, koja su objavila kako više neće pokrivati troškove liječenja
povezane s tzv. never events— incidentima koji se bolničkim pacijentima ne bi smjeli dogoditi baš nikada.
Neke države sada zahtijevaju bolnička izvješća o takvim incidentima, koja pomažu u otkrivanju prave slike stanja. Na primjer, samo su u jednoj godini bolnice u Minnesoti zabilježile kako je u tijelu 26 pacijenata prilikom operacija ostavljen strani predmet (poput spužve ili nekog instrumenta), šesnae-storici je operiran pogrešan dio tijela, na njih osam provedeni su krivi operacijski postupci, a dva su pacijenta zamijenjena za neke druge pacijente.
Još je i 31 pacijent obolio od teškog oblika dekubitusa, a sedam ih je zbog pogrešaka u liječenju preminulo ili ostalo invalidima.
Jesu li bolnice legla zaraze?
MOŽDA Opasnost od zaraze udvostručava rizik da ćete u bolnici oboljeti još teže, ifi čak i umrijeti.
Morate li ići u bolnicu, od svih vam je komplikacija najvjerojatnija baš zaraza— ona se događa svakom desetom pacijentu. Bolnice su pune bolesnih ljudi, od kojih mnogima ni imunološki sustav ne radi najbolje. To znači kako su mnoge zaraze neizbježne, no mnoge druge nisu.
Primjerice, najčešća infekcija koju pacijent može»zaraditi« jest infekcija mokraćnih putova (engl. kratica: UTI). Čak do jedne četvrtine pacijenata mora nositi kateter, cjevčicu koja se uvodi u mokraćnu cijev kako bi se njome iz mjehura odvodila mokraća.
Bakterije s katetera mogu uzrokovati UTI, pa bi njihovo čišćenje, kao i vađenje kad više nisu potrebne, trebala biti prva briga osoblja. No ipak, istraživanje na Sveučilištu u Michiganu ustvrdilo je kako tri četvrtine bolnica SAD-a nemaju uveden sustav koji bi govorio koliko dugo određeni pacijent već nosi kateter ili kad bi se on trebao izvaditi.
Iako antibiotici obično mogu riješiti problem UTI-ja, druge su učestale zaraze još opasnije. I kirurške se rane mogu zaraziti, a taj se problem može riješiti davanjem antibiotika prije operacije. No istraživanje provedeno u državi New York pokazalo je kako bolničko
osoblje ne daje na ispravan način antibiotike prije operacije u 27 do 5w posto slučajeva.
Još je veći problem s pacijentima na umjetnim plućima i onima koji se hrane kroz cijev, jer njima prijeti opasnost od plućne infekcije koja vodi k upali pluća, a to je najčešći uzrok infekcija u jedinicama intenzivne skrbi. Mikroorganizmi otporni na jedan ili više antibiotika uzrokuju skoro 70 posto bolničkih zaraza.
Možda ste čuli za najozloglašeniji od svih supermikroba: soj bakterije Staphylococcus aureus otporan na meticilin
Zaraze stafilokokima kakve možete »pokupiti«u bolnici nekada su se lako liječile antibioticima, no MRSA je stafilokok»na steroidima«.
Zaraza njime često zahtijeva i nekoliko kura liječenja snažnim antibioticima, a može biti i smrtonosna.
Godine 1978. zaraza MRSA-om bila je zastupljena u bolničkim zarazama stafilokokima sa samo dva posto. Danas taj broj iznosi nevjerojatnih 63 posto. Na žalost, zaraze su ovom bakterijom postale češće i izvan bolnica.
Je li umor medicinskog osoblja opasan za pacijente?
DA Nedostatak sna odražava se na sposobnost prosuđivanja. Vjerojatno ne želite da vam liječnik kojemu se spava vadi krv, a još manje da vam vadi slijepo crijevo.
Bolnički specijalizanti često rade u smjenama koje traju 24 sata pa i duže!
Istraživanja pokazuju kako su učinci jednodnevna ili duža uskraćivanja sna na duševno stanje i na ponašanje slični onima koje uzrokuje pijanstvo.
Ne iznenađuje kako je istraživanje iz 2006. godine zabilježilo izjave liječnika na obuci u kojima priznaju kako su zaspali za vrijeme predavanja, pregleda pacijenata pa čak i usred operacije.
Danas je trajanje smjena specijalizanata određeno zakonom, ali su one i dalje vrlo duge.
Istraživanje iz 2000. godine pokazalo je kako su specijalizanti koji su radili po 20 sata ili duže, počinili 36 posto više težih pogrešaka od onih koji nisu imali tako duge smjene. Greške uključuju pogrešno postavljene dijagnoze i davanje pogrešnih lijekova.
Neke se pogreške prepoznaju na vrijeme, a druge ne. Specij alizanti nisu jedini članovi bolničkog osoblja kojima je potreban lonac kave kako ne bi zaspali. Budući da vlada nestašica medicinskih sestara, i one često rade prekovremeno. Jedno je istraživanje pokazalo da medicinske sestre griješe dvostruko češće kad rade po 12,5 sati ili dulje u jednoj smjeni. U istom je istraživanju 20 posto medicinskih sestara priznalo da na poslu zaspu, a pospane su bile kako u noćnim tako i u dnevnim smjenama.
SIGURNO NA OPERACIJU
U prvome smo dijelu ove knjige ponudili neke savjete o izbjegavanju bolničkih zaraza (npr. »Ne dirajte daljinski upravljač«). No Čekate li na operaciju, kako biste se dodatno zaštitili, trebate poduzeti i ove mjere opreza.
~ Pitajte liječnika trebate li se testirati na soj bakterije Staphylococcus aureus otporan na meticilin (MRSA). Taj ćete test trebati napraviti tjedan dana prije primitka u bolnicu. Ako se rezultat pokaže pozitivnim, osoblje bolnice može poduzeti dodatne postupke kako bakterije koje vam se nalaze na koži ili u nosu ne bi ušle u vaše tijelo.
~ Prije operacije se temeljito operite. Neka zdravstvena udruženja i institucije preporučuju tuširanje ili pranje uz upotrebu klorheksidinskog sapuna kroz tri do pet dana prije operacije. Ipak, nedavna istraživanja govore u prilog tome kako će i običan sapun dobro poslužiti ako se zaista temeljito operete.
~ Zatražite od liječnika da vam dlake s kože uklone škarama i depilacijskom kremom. Istraživanja pokazuju kako brijanje britvicom povećava rizik od postoperativnih kožnih zaraza.
~ Podsjetite liječnika ili tehničara kako vam sat vremena prije operacije trebaju dati antibiotik. Kirurške su rane još jedan od glavnih izvora zaraze, a pacijenti svejedno prije operacije Često ne prime zaštitnu dozu antibiotika.
~ Kažu li kako će vam u mokraćnu cijev uvesti kateter, pitajte je li to doista nužno. Zaraze mokraćnih putova najčešća su vrsta bolničkih zaraza. Treba li vam kateter, zamolite da vam ga što prije izvade.
~ Ako vam se zavoji olabave ili navlaže, zamolite osoblje da vas previju. Zavoji velikim dijelom postoje kako bi spriječili ulazak bakterija u ranu.