Navigacija

CT cijeloga tijela

Liječnici katkad ove pretrage gledaju s dozom pogrde. Te skupe pretrage provode se s pomoću kompjutorizirane tomografije (CT), a njima se, u potrazi za ranim znakovima bolesti, oslikava cijela osoba od glave do pete.

To zvuči kao iz romana znanstvene fantastike — a mnogi liječnici drže kako te pretrage tu i pripadaju.

Kome je ta pretraga potrebna ?

Nikome.

Ni jedna veća medicinska organizacija ne preporučuje CT cijeloga tijela kakav klinike nude kao univerzalnu probirnu pretragu na tumore, srčanu bolest i neke druge bolesti. Prilikom CT pregleda, rendgenske zrake, prolazeći kroz tkiva pod stotinama različitih kutova, stvaraju slike poprečnih presjeka unutrašnjih organa.

CT cijeloga tijelaOvi uređaji visoke tehnologije imaju važnu ulogu u medicini.

Ipak, većina liječnika drži kako se visoka doza zračenja, koju pacijenti prilikom oslikavanja cijela tijela prime, ne može ničim opravdati, što dovodi u pitanje i opću vrijednost ove pretrage.

Američki radiološki kolegij naziva oslikavanje cijeloga tijela bacanjem novca u vjetar koje, još k tome, može dovesti do mnogih nepotrebnih naknadnih medicinskih postupaka.

Napravite li takvu pretragu, vjerojatno će vam nakon nje priopćiti zastrašujuće vijesti: »Pronašli smo sumnjivu tvorbu. « Jedno je istraživanje, objavljeno u časopisu Radiology, procijenilo kako skoro 91 posto osoba koje produ oslikavanje cijeloga tijela prime barem jedan pozitivan rezultat (onaj koji govori o problemima). Ipak, najveća se većina tih zloslutnih slika pokaže beznačajnima.

Čovjekovo je tijelo puno dobroćudnih čvorića, kvržica ožiljkasta tkiva i drugih bezopasnih masa i tvorbi koje će se na oslikavanju cijeloga tijela vidjeti.

Samo dva posto osoba s pozitivnim rezultatima doista i boluje od neke bolesti. Što je jos i gore, oslikavanjem se cijeloga tijela mogu i previdjeti mogući problemi, tako da njezin negativan rezultat može podržati lažan osjećaj sigurnosti.

Koliko je zračenja previše?

Kompjutorizirana tomografija (CT), koja se za obradu višestrukih rendgenskih slika izvedenih pod raznim kutovima koristi vrlo brzim računalima, daje savršeno detaljne slike poprečnih presjeka organa, a danas se upotrebljava za dijagnosticiranje mnogih bolesti.

No pitanje je upotrebljava li se ona i previše? Neki će znanstvenici na to pitanje odgovoriti potvrdno. To zračenje oštećuje stanice, a CT izlaže tijelo popriličnoj njegovoj dozi. Na primjer, CT trbuha zrači nas najmanje 50 puta većim zračenjem od obična rendgena. Izlaganje velikim količinama zračenja dovodi do malena ali značajna povisivanja rizika od tumora, osobito leukemije i raka dojki, pluća i štitnjače.

Opasnost je za one koji CT prođu samo jednom i dalje malena, ali se pacijenti s nekim problemima, poput bubrežnih kamenaca i tumora, CT-u moraju podvrgnuti i nekoliko puta. Autori nedavna istraživanja objavljena u časopisu New England Journal of Medicine procijenili su kako CT može uzrokovati do 2 posto slučajeva tumora u SAD-u.

Isti autori ističu kako medicinske koristi CT-a daleko pretežu nad rizikom, ali govore i kako je i do jedne trećine pretraga CT-om možda nepotrebno. Kaže li vam lijeČnik kako trebate napraviti CT, možda ga možete pitati bi li neka druga metoda oslikavanja, kao što su MRI ili ultrazvuk, dale slične informacije.

Ako napravite CT i na CD-u dobijete kopiju nalaza, nemojte ga izgubiti. Zahvaljujući kopiji možda izbjegnete ponavljanje te pretrage.