Navigacija

Elektrokardiogram

Kad netko spomene struju, vjerojatno pomislimo na energiju koja teče iz zidne utičnice i pogoni televizijski prijamnik. No slična vrsta električne aktivnosti omogućuje i srcu pumanje krvi.

Elektrokardiogram (EKG) može, mjereći ritam srčanih otkucaja, zabilježiti jesu li srčani električni krugovi ispravni. EKG je nezamjenjiva dijagnostička metoda imate li razloga podvrgnuti joj se. No mnoge osobe takvih razloga nemaju.

Kome je ta pretraga potrebna ?

Osjećate li se dobro i ne nosite visok rizik od srčanih bolesti, vjerojatno vam ta pretraga nije potrebna. EKG, koji kroz elektrode spojene na kožu bilježi srčanu aktivnost, pomaže u dijagnostici srčane bolesti kod pacijenata koji pate od bolova u prsištu ili drugih simptoma.

Elektrokardiogram   Neki liječnici pak preporučuju EKG svim pacijentima starijima od pedeset godina, četrdeset godina pa i mladima, kao dio rutinskog godišnjeg pregleda.

No velike medicinske organizacije još uvijek ne preporučuju EKG zdravim osobama normalna rizika od srčanog udara.

Američka udruga za srce i Američki kardiološki kolegij tvrde kako provođenje EKG-a može imati smisla kod muškaraca starijih od 45 i žena starijih od 55 godina u čijim su se obiteljima pojavljivale srčanožilne bolesti, onih koje imaju druge čimbenike rizika od srčanog udara, koje se spremaju započeti s napornim programom tjelovježbe te onih čija radna mjesta utječu na opću sigurnost (kao što su piloti zrakoplova).

S druge strane, ne pripadate li ni jednoj od navedenih skupina, EKG vam vjerojatno nije potreban.

Ta pretraga može nekim osobama ukazati na rizik od srčane bolesti, ali jednako tako mnogim drugima neće, a česte su i lažne uzbune. EKG može otkriti nepravilnosti poput aritmija, koje s vremenom mogu dovesti do teških problema sa srcem.

On može otkriti i postojeću srčanu bolest, čija se dijagnoza obično potvrđuje dodatnim pretragama. Na žalost, nema mnogo dokaza kako je EKG pouzdana metoda otkrivanja mogućih problema sa srcem kod osoba koje nemaju nikakve simptome ni veće čimbenike rizika.

Lažno su pozitivni rezultati česti kad se EKG upotrebljava kao rutinska probirna pretraga na srčanu bolest. Jedno je istraživanje ustvrdilo kako se kod 71 posto osoba koje na probirnom EKG-u dobiju problematične rezultate, otkrije kako nemaju srčanu bolest.

Lažno pozitivan EKG može potaknuti na nepotrebne dodatne postupke, kao što je koronarna angiografija, kod koje se u krvne žile uvodi kateter.

Još k tome, EKG u mirovanju koji ne pokazuje nikakve nepravilnosti ne može biti povod slavlju: približno pedeset posto osoba koje
pate od srčane bolesti imaju normalne rezultate EKG-a. EKG pod opterećenjem— koji se provodi dok pacijent izvodi neku naporniju tjelesnu aktivnost — precizniji je, ali i dalje može otkriti opasnost od srčanog udara samo kod 40 do 62 posto slučajeva.

Elektrokardiogram   Je li EKG još neprecizniji kod žena?

Da. Iako je EKG izmišljen još prije stotinu godina, ta pretraga još uvijek ne uzima u obzir razlike između otkucaja muškog i ženskog srca. Pored mnogih drugih spolno određenih razlika, ovo je jedna koju vjerojatno niste znali. Otkucaji ženskog srca »izgledaju«na EKG-u drugačije od onih muškoga.

Primjerice, srce žena u prosjeku kuca brže od srca muškaraca. A određene faze ženskih otkucaja srca traju duže. Karakteristično su duži intervali izmedu vrhova i dolina EKG zapisa.

Mnoga su istraživanja, još od 1920. godine, potvrdila te spolno uvjetovane razlike EKG-a, no liječnici i dalje najčešće nečiji EKG procjenjuju s pomoću kriterija temeljenih na istraživanjima muškaraca. Kao rezultat toga, EKG-i mogu kod žena dati lažno pozitivne rezultate u 25 do 50 posto slučajeva.

Srećom, nedavna su istraživanja ponudila liječnicima nove i bolje kriterije za ocjenu rezultata EKG-a žena.