Joga
Bez obzira na to je li riječ o hatha ili ashtanga, bikram ili kundalini — ili samo pokušavate u 6 sati ujutro raditi što radi i ostalih 19 osoba u prostoriji — joga vam može donijeti itekakve koristi.
Za početak će vam se poboljšati ravnoteža i gipkost. Od joge se možete osjećati snažnije, mlade, svježije i poletnije. No ne radite li je ispravno, možete se i ozlijediti.
Može li joga biti rizična za zdravlje?
Čak i ova relativno sigurna tjelesna aktivnost može dovesti do ozljeda ako se previše istegnete ili prejako opteretite neke osjetljive dijelove svojega tijela.
Milijuni osoba koje rade jogu dobro znaju koje su njezine koristi. Ona vam može pomoći kod raznih problema, poput bolova u leđima, migrene i gubitka ravnoteže, a ujedno vam u inače ubrzan život uvodi dozu blažena spokojstva.
Jasno, to sve ne znači da je joga i savršeno sigurna. Normalno je ako vas, kao početnika, i nakon samo nekoliko ponavljanja jednostavnih položaja drugi dan uhvate bolovi. Mnogi se iznenade kad shvate koliko neke određene vrste joge znaju biti fizički zahtjevne.
Većina se rizika od joge ograničava na razna istegnuća i uganuća. »Najčešće ozljede dolaze kad se previše trudimo«, kaže dr. Kelly McGonigal, urednik časopisa International Journal of Yoga Therapy.
Dodaje kako, pored toga, joga može nositi posebne rizike osobama s nekim određenim problemima poput ovih koji slijede:
Osteoporoza
»Neke osnovne vježbe, kao što je svijanje tijela prema naprijed bez potpore te okretanje oko osi kralježnice,ovoj će skupini nositi veći rizik«, kaže dr. McGonigal, zbog toga što se, pogotovo starijim vježbačima, oslabljene kosti mogu slomiti. »Pojedinci oboljeli od osteoporoze trebaju pronaći učitelja koji zna kako voditi brigu o posebnim rizicima koje ta bolest donosi.«
Zelena mrena
»I osobe s ovim očnim poremećajem, povezanim s tlakom, moraju pronaći učitelja koji vlada potrebnim znanjem, zbog toga što im položaji u kojima se glava nalazi ispod srca mogu biti riskantni«, objašnjava dr. McGonigal.
Neka istraživanja i medicinski slučajevi govore u prilog tome kako obrnuti položaji — kao što su svijeća, stoj na glavi i svi drugi položaji u kojima se glava nade niže od srca — mogu povećati očni tlak i pogoršati tu očnu bolest.
Još k tome, »svi trebaju biti posebno oprezni kod vježbi disanja koje zahtijevaju zadržavanje daha ili vrlo brzo i snažno disanje«, nastavlja dr. McGonigal.
Postoje izvješća prema kojima takve vježbe mogu ozlijediti dijafragmu i trbušne mišiće.
»Ako vam se takve vježbe učine nasilnima, izazivaju vam nelagodu ili ih izvodite na silu, onda ih vjerojatno ne trebate raditi«, dodaje na kraju.
Neki od manjih, ali sveprisutnih rizika od joge dolaze od njezine popularnosti. U prenatrpanoj prostoriji, osoba koja do vas izvodi neki težak položaj može pasti na vas. A podložak na kojemu ležite možda je pravo leglo bakterija jer ste vi već treća osoba koja ga taj dan upotrebljava.
NAŠ SAVJET
Pitajte svojega liječnika patite li od kakva zdravstvenog problema koji bi se jogom mogao pogoršati.
Pohađajte jogu samo kod iskusna učitelja čiji vam način rada odgovara (trenutno ne postoji nacionalni sustav njihova ovlašćivanja).
Upoznajte učitelja sa svim svojim slabim točkama, poput oštećenehrskavice u koljenu, križobolje ili problema s intervertebralnim diskom. Zamolite učitelja da vas upozori trebate li neku vježbu preskočiti ili je izvesti na izmijenjen način kako biste izbjegli ozljedu.
I na posljetku, nemojte pretjerivati. Bolje je da ste ljubomorni na naprednije polaznike nego vezani za bolesnički krevet.