Danski je znanstvenik Dyerberg proučavao Eskime da bi otkrio zašto oni tako rijetko obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti.

Zanimalo ga je je li ta njihova »zaštita« nasljedna ili stečena. Zato je promatrao Eskime koji su napustili Grenland i naselili se u Kanadi i u Sjedinjenim Državama.

Pokazalo se da oni ubrzo postaju žrtve različitih kardiovaskulamih bolesti. Dakle, nije riječ o etničkoj karakteristici, već o »zaštiti« koja je stečena i izravno je povezana s tradicionalnom prehranom na Grenlandu, koja je iznimno bogata ribom.

Godine 1985. rezultati dvadesetogodišnjeg istraživanja objavljeni su u »New England Journal of Medicine«. Oni su pokazali da je smrtnost od srčanih bolesti bila čak 50% manja u osoba u čijoj je dnevnoj prehrani bilo 30 g ribe.

Kasnije je dokazano da te dvije kiseline (EPA i DHA) stvaraju tri vrste prostaglandina, koji sprečavaju nakupljanje trombocita. Na taj način krv postaje rjeđa, što smanjuje opasnost od tromboze. Nadalje, EPA i DHA snizuju krvni tlak i djeluju kao vazodilatatori. Odgovorne su i za smanjenje količine LDL-kolesterola, triglicerida, u manjoj mjeri, HDL-kolesterola.

Jasno je, dakle, da riblje masnoće snizuju razinu kolesterola i tako smanjuju opasnost od kardiovaskularnih bolesti. Što je riba masnija, to je bolja za naše zdravlje!

Stoga najtoplije preporučujemo jesti što više tunjevine, lososa, srdela, skuša, inćuna i sleđeva.

NAPOMENA: Valja također znati da količina masti u ribama varira ovisno o sezoni i mjestu ulova. Tako razina masnoće u ribama može iznositi od 1% do 64%.

Prije mriještenja skuša sadrži 32% masnoća, a poslije samo 18%. U srdelama ta količina masnoće varira od 1% do 32%.