Kolesterol je prirodna masnoća, koju možemo naći isključivo u čovjekovim ili životinjskim stanicama (dakle, nema ga kod biljaka). Oko 20% kolesterola se unosi vanjskim putem (hranom), a oko 80% se sintetizira u jetri.
Često možemo čuti kako je kolesterol otrov za naš organizam i pritom se zaboravlja da on ima i razne dobre funkcije, a ne samo loše. Neophodan je za sintezu steroidnih hormona i provitamina vitamina D, za izgradnju stanica u našem tijelu, za prenošenje nezasićenih esencijalnih masnih kiselina, a osim toga ključan je za nastanak mnogih hormona kao i žučne kiseline važne za apsorpciju masti i vitamina topivih u uljima.
Zapravo, možemo reći da bez njega život nije moguć, isto kao i bez glukoze. Problem nastaje onda kada ga u organizmu ima previše i narušava se njegova ravnoteža. Stanice koje ga prenose i važne su za pravilan metabolizam, su tada preopterećene i ne mogu ispravno obavljati svoju funkciju.
Najosjetljivije na tu pojavu su stanice krvnih žila pa iz tog razloga previsok kolesterol uzrokuje prvenstveno pojavu bolesti povezanih sa srcem i krvnim žilama. Studije su pokazale da se smanjenjem kolesterola u tijelu za 25%, opasnost od srčanog udara opada za 50% (dakle, dvostruko).
Dosta kolesterola nalazimo u mozgu, jetri i bubrezima, morskim plodovima, žutanjku, sirevima (izuzev svježeg sira), govedini i svinjetini.
Nakon što se kolesterol unese u crijeva, dolazi do njegove obrade te kao takav putuje u krv zajedno s trigliceridima (mastima) i skupa tvore veliki protein tzv. hilomirkon. Obzirom da je on pun lipida, naziva se i lipoprotein.
Stijenke krvnih žila ga potom polako razgrađuju, a ostatak što ostane odlazi u jetru do potpune razgrade. Ako dođe do toga da se previše kolesterola unese hranom, jetra neće moći sve razgraditi i raditi će aktivno na lučenju kolesterola iz tijela.
Kod spomenutih lipoproteina, razlikujemo LDL lipoproteine (low density lipoprotein, odnosno lipoprotein niske gustoće) koji kolesterol prenose iz jetre u tkiva i organe, te HDL lipoproteine (high density lipoprotein, odnosno lipoprotein visoke gustoće) koji ga iz krvnih žila i ostalih perifernih organa vraćaju u jetru.
HDL kolesterol smatra se „dobrim“ kolesterolom, a njegov oponent LDL kolesterol- „lošim“. HDL kolesterol otklanja loš kolesterol (LDL) iz krvih žila, dok se LDL veže uz stijenke arterija i tako zakrčuju krvne žile. Ukoliko se to ne liječi, zdravstvene posljedice mogu biti značajne, a svakako ćete ishod toga primjetiti i po svome izgledu.
U svakom slučaju, trebamo težiti tome da maksimalno smanjimo unos LDL kolesterola te da ga zamijenimo s HDL kolesterolom kako bi poboljšali i svoje zdravlje i izgled.
Obzirom na značajan utjecaj razine kolesterola na naše zdravlje, trebamo ju redovito kontrolirati i reagirati ukoliko ona premašuje prihvatjive razine (kod odrasle osobe granica iznosi 5,2 mmol/L seruma).
I u slučaju da imate povišen kolesterol te da su neke štete načinjene već organizmu, studije su pokazale da je moguće snižavanjem razine kolesterola i posebice LDL kolesterola u krvi pomladiti srce i krvne žile (u tom slučaju bi se LDL trebao spustiti ispod 3,8 mmol/L seruma). Za šest mjeseci održavanja takvog stanja, naše srce i krvne žile bi trebale biti zdravije, elstičnije i glađe negoli su bile ranije. Kako bi uravnotežili razinu kolesterola u krvi, u našoj svakodnevnoj prehrani trebala bi se naći veća količina svježeg voća i povrća, ribe (posebice plave ribe) te maslinova ulja. Ostale izvore masti trebali bismo izbjegavati (margarin, maslac, biljna ulja, i sl). Riba, osobito plava, obiluje i korisnim omega 3 masnim kiselinama.
Njihov pozitivan učinak na naš organizam je značajan – smanjuju razinu LDL kolesterola kao i ukupnog kolesterola u krvi, smanjuju sljepljivanje i zgrušavanje krvnih stanica, snižavaju krvni tlak i smanjuju upale. Osim navedenog, djeluju pozitivno i na razne druge bolesti koje nisu povezane s krvožilnim sustavom već sa dišnim sustavom (bronhitis, astma, bolesti pluća i sl), kao i na Chronovu bolest.
Ukoliko ne možemo prehranom unositi potrebne količine omega 3 masnih kiselina, možemo ih piti u obliku suplemenata prehrani, ali je dakako puno bolje kroz hranu jer se bolje i lakše apsorbiraju.
Osim prehrane, za snižavanje kolesterola u krvi, jako je važna i tjelesna aktivnost. Ne trebate se zabrinuti da morate odjednom postati pasionirani sportaši. Već i umjerena tjelesna aktivnost od 20-ak minuta dnevno (uz pravilnu prehranu) dostatna je za održavanje povoljne razine kolesterola u krvi.