Navigacija

Mamogrami

Čini se gotovo nemogućim dati bilo kakav argument protiv obične pretrage kojom se smanjuje rizik žena od smrti zbog raka dojke. No mamografija je ipak donekle upitna, posebno kod zena mlađih od pedeset godina.

Žene koje ih redovito provode imaju veće izglede da završe na nekom dodatnom medicinskom postupku koji može biti bolan, zastrašujući li nagrđujući — čak i kad nemaju rak dojke. Pored toga, radicionalni mamogrami manje učinkovito otkrivaju rak dojke kod mlađih žena.

Mamogrami Tko treba provoditi rutinsku mamografiju?

Mnogi medicinski stručnjaci tvrde kako žene trebaju s tim pregledom početi nakon navršenih četrdeset godina, ali istraživanja govore kako najviše koristi od njih imaju one starije od pedeset. Žene starosti izmedu 50 i 69 godina, koje su rutinski provodile mamografiju, smanjile su si rizik od smrti zbog raka dojke za 20 do 35 posto.

Mamogrami koriste i ženama starijima od sedamdeset, kod kojih je rizik od raka dojke još i veći. Ipak, liječnici se mogu protiviti rutinskom probiru na rak dojke kod vrlo starih pacijen-tica ili onih koje pate od nekih drugih po život opasnih bolesti.

Mamografija iz nekoliko razloga manje koristi ženama mlađima od pedeset godina. Rak dojke rjeđe se pojavljuje kod mladih žena, a mlade žene imaju i gušće tkivo dojki, zbog čega je tumore teže mamografijom otkriti.

Koliko je mamografija točna?

Ona otkriva približno 75 posto tumora. No nisu rijetki ni lažno pozitivni rezultati, a negativan mamogram ne jamči kako nemate tumor.

Rezultati mamograma točniji su kod starijih žena i žena čije su dojke uglavnom ispunjene masnim tkivom, koje nije toliko gusto pa lako propušta rendgenske zrake.

Mamogrami su manje učinkoviti kod žena s gustim tkivom dojki i onih mladih od pedeset godina. Jedno je istraživanje ustvrdilo kako se, kad žene s vrlo gustim tkivom dojke naprave mamogram, tumori ne mogu vidjeti ili se ne otkriju u 37 posto slučajeva. (Usput, polovicu tumora dojke žene same otkriju.)

Približno 6 do 10 posto mamograma daje lažno pozitivne rezultate — to znači kako slika pokazuje tvorbu sličnu tumoru, za koju se kasnije pokaže da je zapravo cista ili neka druga bezopasna masa. Neka istraživanja govore u prilog tome kako je ta brojka možda i veća, pogotovo kod mladih žena.

Za odredivanje toga je li sumnjiva »kvržica«rak, može biti potrebna dodatna vizualizacija, a u nekim slučajevima i bolna biopsija iglom, nakon čega slijedi tjeskobno razdoblje od nekoliko dana ili tjedana u kojima se iščekuje rezultat. Jedno je istraživanje, objavljeno u časopisu New England Journal of Medicine, ustvrdilo kako je među 1000 žena koje su godišnje tijekom deset godina provodile mamografiju, njih polovica barem jednom dobila lažan pozitivan nalaz.

Autori tog istraživanja procijenili su kako približno svaka peta žena bez raka dojke, koja je redovito provodila mamografij u, prođe biopsiju iglom.

Jedan je pregled procijenio kako bi, s ciljem spašavanja samo jednog života, mamogram trebalo svake godine u razdoblju od deset godina napraviti 2000 žena. U međuvremenu bi deset od tih žena dobilo dijagnozu duktalnog karcinoma in situ, bezopasna oblika tumora koji se nikad ne proširi, a one bi zbog toga prolazile nepotrebno liječenje koje može uključivati i kirurške zahvate te zračenje.

Mamogrami Jesu li digitalni mamogrami pouzdaniji?

Sve veći broj klinika danas nudi digitalne mamografije, ali istraživanja govore u prilog tome kako one kod većine žena nisu vrijedne dodatna troška.

Dok tradicionalna mamografija nije ništa znatno više od obične rendgenske pretrage, digitalna mamografija tome dodaje računala i posebne računalne programe koji poboljšavaju slike tkiva dojki.

No to tehnološko unapredenje ne vodi nužno ka boljem otkrivanju raka dojke. Jedno je veliko istraživanje, u koje je uključeno više od 222.000 žena i koje je objavljeno u časopisu New England Journal of Medicine, ustvrdilo kako prelazak s tradicionalne mamografije na novu, računalom potpomognutu, nije povećao sposobnost radiologa za otkrivanje tumora dojki.

Žene koje su prošle kroz računalom potpomognutu mamografiju imale su veće izglede za lažno pozitivne rezultate pretrage i upućivanje na biopsiju iglom.

Ipak, neke žene mogu imati i koristi od digitalne mamografije. Jedno je istraživanje ustvrdilo kako ta tehnologija kod žena gusta tkiva dojki pronalazi više tumora od obične mamografije.

Možda vam se isplati pitati liječnika o digitalnoj mamografiji ako vam je tkivo dojke gusto, imate li manje od pedeset godina ili još niste ušli u menopauzu. Samo imajte na umu to da veća osjetljivost ove pretrage može nositi i veće izglede za nepotrebne postupke.

Je li nekim ženama, pored mamografije, potreban i MRI?

Da, ali će samo malen broj žena imati koristi od te dodatne metode oslikavanja. Imate li vrlo visok rizik od raka dojke, liječnik vam može, pored mamografije, preporučiti i nuklearnu magnetsku rezonanciju (MRI).

Ako ste već imali rak dojke, obiteljska vam je povijest ove bolesti značajna (na primjer, nekoliko je članova obitelji od nje oboljelo u mladosti), nosite određene genetske biljege za rak dojke, izmedu desete i tridesete ste godine zračili prsni koš, ili možda vi ili vaš bliski rod bolujete od nekih rijetkih bolesti koje povećavaju rizik od raka dojke, mogli biste biti kandidat za MRI.

Istraživanja pokazuju kako, kod žena visoka rizika, MRI otkriva daleko više tumora dojki od tradicionalne mamografije. Ipak, tom se metodom takoder teže razlikuju zloćudne od bezopasnih tvorbi. Jedno je nizozemsko istraživanje obavljeno na 1909 žena uspoređivalo mamograme s nalazima MRI-a pa je ustvrdilo kako je nakon nalaza MRI-a dvostruko više žena bilo upućeno na nepotrebne dodatne preglede, a trostruko više njih na nepotrebnu biopsiju.