Navigacija

Znanstvena istraživanja koja su rađena su pokazala da je više od polovice svih glavnih uzroka razvoja najčešćih bolesti i smrti svjetske populacije povezano s prehranom (npr bolesti srca i krvožilnog sustava, maligne bolesti, ateroskleroza, visoki tlak, ciroza jetre, dijabetes i komplikacije uzrokovane njime i sl.), a da je svega 50% ispitanika zadovoljilo prehrambeni minimum. Predmetno istraživanje je trajalo čak deset godina.

U predmetnom istraživanju, najveći broj nedostataka u prehrani odnosi se na minerale ili elemente u tragovima.

Minerali se dijele na:

a)      Makroelemente  – nužno ih je unositi u količini većoj od 100 mg na dan (prisutni su u našem tijelu u količini većoj od 0,01% tjelesne mase)

b)      Elementi u tragovima – nužno ih je unositi u količini manjoj od 100 mg na dan (prisutni su u organizmu u količini manjoj od 0,01% tjelesne mase).

Iako se u tijelu nalaze u dosta malim količinama, i jedni i drugi minerali su krucijalni za naš pravilan razvoj u svakome segmentu. Čak se smatra da su za naše tijelo važniji od vitamina jer se nikako ne mogu sami stvoriti već se moraju unijeti vanjskim putem. Sudjeluju u sastavu enzima bez kojih se ne mogu obavljati svi biološki i kemijsi procesi u organizmu i tako su nosioci svih životnih funkcija.

mineraliOsnovni minerali bez kojih ne možemo su: kalij, kalcij, bakar, kobalt, krom, željezo, cink, natrij, mangan, fosfor, vanadij, jod, fluor, molbiden, selen, itd.

Kalij možemo naći u žitricama, krumpiru, rajčici i bananama, a kalcij u povrću, suhom voću, mlijeku i mliječnim proizvodima, sardinama. Bakar i kobalt se nalaze u mesu, kao i krom (kojeg još možemo naći i u biljnim uljima). Željeza također ima u mesu, ali i u mahunarkama (grah, soja, grašak, mahune), lisnatom povrću i jajima. Cink, natrij, mangan i fosfor se nalaze u svoj hrani (osim fosfor u šećeru i masti).

Izvor vanadija su voće, povrće i žitarice, kao i joda kojeg možemo naći još i u morskim plodovima i algama.

Fluor je sastojak raznovrsne hrane – ribe, zobenih pahuljica, svježeg sira, krumpira, riže, špinata, mahuna, indijskog čaja, te vode. Vrlo čest je sastojak zubnih pasta. Molbiden možemo naći u žitnim pahuljicama, mahunarkama, mlijeku i jetricama, a selen u morskim plodovima, mesu i žitaricama.

Ako nam nedostaje nekog od minerala, često to isprva osjećamo kao bezvoljnost, malaksalost i lošeg smo raspoloženja. Međutim, ukoliko ih ne kontroliramo i ako dulje vremena njihov unos nije adekvaan, može doći do ozbiljnih, čak i smrtonosnih oštećenja.

Za premali unos minerala može dakle biti kriva neodgovarajuća prehrana i neuredan način života, ali i dugotrajno uzimanje nekih lijekova (poput steroida (kojih ima i u kontracepcijskim pilulama)), prevelika konzumacija alkohola, kave, cigareta, čak i čaja.

Za organizam je uvijek važno da vlada ravnoteža i ako se ravnoteža naruši, dolazi do problema. Tako da na njega djeluje loše bilo preveliki ili premali unos kako ugljikohidrata, masti, proteina, tako i minerala. Koliko nam je potrebno određenog minerala, ovisi o spolu, godinama, načinu prehrane i naravno – zdravstvenom stanju.

Ako dulje vremena uzimate antibiotike ili diuretske lijekove, mogli biste gubiti pretjerano kalij iz organizma i tako osjećati da Vam trnu udovi i da Vam se grče mišići. Tada trebate jesti rajčice, banane, sirovo povrće, žitarice i sl., kako biste nadoknadili taj gubitak kalija.

Ukoliko pak pripadate onima koji imaju problema sa štitnjačom, može se lako desiti da unosite premalo joda i tada bi trebali koristiti jodiranu sol (opet u kontroliranim količinama) i jesti morske plodove, žitarice, alge, sirovo voće i povrće.

mineraliAko smo pod izraženim stresom, koristan je unos ,agnezija, cinka i bakra, koji osim toga djeluju pozitivno na kožu i kosu (posebno cink) i sprečavaju anemiju (osobito bakar).

Magnezij se još preporučuje trudnicama ako za vrijeme trudnoće osjećaju grčenja i kontrakcije.

Ako imate obilna menstrualna krvarenja, lomljivu kosu i nokte te tanku kožu, može se lako desiti da imate premalo tih minerala u krvi.

Selen je također vrlo koristan mineral koji je posebice potreban trudnicama, pušačima, adolescentima, starijim osobama i onima koji zbog svog načina života nemaju adekvatnu prehranu.

Ako se na našem svakodnevnom jelovniku nalaze mliječni proizvodi, integralni kruh, plava riba, brokula ili neke druge namirnice bogate selenom, možemo njegove dnevne potrebe namiriti iz hrane (potrebne su male količine selena – svega 0,2 mg na dan).

Ako se uzima kroz dodatke prehrani, trebamo biti oprezni jer se lako možemo predozirati i tadacima kontra-efekte i može djelovati toksično (čak i kancerogeno ukoliko stanje predoziranosti traje dulje vremena).

U svakome slučaju je uvijek bolje minerale uzimati putem hrane negoli kroz suplemente prehrani, međutim najgore je da ih uopće ne uzimate u potrebnim količinama.

Samo definitivno kontrolirajte potrebne dnevne količine ako ih uzimate putem tableta i sličnih pripravaka.