Navigacija

Najbolji odabir peradi

Organska piletina i puretina

Pureća kobasica i salama (izbjegavajte proizvode s nitratima; vidite podatke o opasnostima nitrata u drugome člancima).
Kada god je to moguće, potražite perad koja se slobodno kretala i koja nije dobivala antibiotike i/ ili hormone rasta. Aditivi u svježoj piletini nisu dopušteni.

Ipak, ako se piletina prerađuje, aditivi kao što su natrijev glutamat (MSG), sol ili pak natrijev eritorbat – koje trebate izbjegavati – mogu biti dodani, a njihova prisutnost mora se deklarirati na ambalaži.

Kada kupujete piletinu ili puretinu, obratite pozornost na ove osobine:

– proizvodnja bez pesticida, antibiotika ili hormona,
– 100 posto potvrđeno organske podrijetlo,
– humani tretman prema životinjama,
– obiteljska proizvodnja,
– perad ima slobodu kretanja i kreće se na otvorenom,
– u prehrani peradi nisu korištene nikakve životinjske prerađevine,
– bez nitrata, nitrita ili konzervansa.

PROBLEM JAJA

U prošlosti se mnogo raspravljalo o visokom udjelu kolesterola u jajima. Istraživanja su pokazala da jaja koja se konzumiraju kao dio niskokalorične prehrane vrlo vjerojatno neće izmijeniti razinu lipida (kolesterola) u krvi.

Značajniji je rizik ako postoji obiteljska povijest srčanih bolesti, kao i povećani unos zasićenih i transmasti. Ipak, ako imate problema s kolesterolom, posavj etujte se s liječnikom u vezi s preporučenom količinom jaja.

Ako odlučite jesti jaja, dobro je znati što su večerale kokoši koje su ih snijele. Kokoši bi trebale živjeti slobodno, a ne u kavezima, kako bi mogle šetati dvorištem, čupkati travu, jesti sjemenke i kukce koji se tamo prirodno nalaze. Zitarice kojima ih se hrani trebale bi biti organske, što znači da kokošima treba davati hranu bez pesticida.

Također se potrudite provjeriti jesu li kokoši dobivale hormon rasta ili antibiotike. Njihova prehrana morala bi biti obogaćena i organskim lanom, kako bi se u jajima povećao
udjel masti omega-S.

Iako se nekoć vjerovalo da je nemasna dijeta s niskim udjelom ugljikohidrata ključ sprečavanja otpornosti na inzulin, dosadašnji dokazi govore nam nešto drugo. Umjesto toga, najbolji nam je odabir prehrana bogata nezasićenim mastima, kao što su one koje se nalaze u ribi i vlaknastim ugljikohidratima bez šećera, uključujući i nemasne, nezaslađene mliječne proizvode.

Takva hrana neće poremetiti razinu šećera i inzulina u krvi, a  neće ni potaknuti stvaranje ZPG ( ZAVRŠNI PROIZVODI GLIKOLIZACIJE )-a. Stoga umjesto peciva za doručak, posegnite za običnim jogurtom s malo svježeg voća.