Navigacija

Prehada i gripa:lijekovi

Desetljećima su nezaobilazni u ladicama s lijekovima cijeloga svijeta, ali je njihova uporaba odjednom postala upitna.

Posljednjih su se godina razni takvi proizvodi često pojavljivali u novinskim naslovima, u kontekstu kakav farmaceutska industrija nije gledala sa simpatijama.

Kao rezultat toga, potrošači su se zapitali koliko je sigurna primjena tih njihovih starih znanaca, na koje su se toliko dugo oslanjali u slučajevima začepljenih nosova ili naporna kašlja — pa čak i djeluju li uopće.

Djeluju li i lijekovi za prehladu koji ne sadržavaju pseudoefedrin?

NE Zamjene za proizvode koji sadržavaju pseudoefedrin jednostavno nisu naročito učinkovite.

S vremenom su osobe začepljenih nosova sve više i više za pomoć kod prehlade uzimale lijekove za prehladu koji sadržavaju pseudoefedrin.

No taj vrlo učinkovit sastojak ima i svoju mračnu stranu: od njega se može proizvesti ilegalan stimulans metamfetamin. Budući da proizvođači te droge kupuju ili kradu velike količine pseudoefedrina iz ljekarni i s drugih mjesta na kojima se može nabaviti, neke su zemlje ograničile prodaju proizvoda koji ga sadržavaju. Potrošači mogu odjednom kupiti samo male količine takvih proizvoda i moraju se pritom identificirati.

Prehada i gripa:lijekovi Kao odgovor na takve propise, farmaceutske su tvrtke preformulirale mnoge lijekove protiv prehlade, upotrebljavajući umjesto pseudoefedrina drugi dekongestiv, fenilefrin. Potrošači mogu takve proizvode lako pronaći na policama trgovina — ali je možda bolje da ih i ne traže.

Liječnici i ljekarnici kažu kako se na te proizvode žali velik broj ljudi, tvrdeći kako oni jednostavno ne djeluju protiv prehlade. U prilog im idu i rezultati nekih istraživanja.

Jedan je pregled osam istraživanja ustvrdio kako u SAD-u dozvoljene doze fenilefrina (10 miligrama) nemaju nikakav utjecaj na začepljene nosove.

Priča o pseudoefedrinu može imati i sretan kraj. »vjerojatno je bolje uopće ne upotrebljavati oralne dekongestive«, kaže Randy C. Hatton, profesor farmacije sa Sveučilišta u Floridi, autor pregleda tih osam istraživanja.

Dekongestivi djeluju stežući krvne žile. Uzmete li ih u obliku pilule, tako će djelovati posvuda u tijlu pa će dovesti do slabijeg optoka krvi kao i do povišenja krvnoga tlaka. Za otvaranje začepljenih nosova Dr. Hatton preporučuje sprejeve za lokalnu primjenu koji sadržavaju fenilefrin ili oksimetazolin (čije je djelovanje duže).

Oni su sigurniji jer djeluju izravno na krvne žile u nosu. Ipak, kao što ćete kasnije pročitati u dijelu o sprejevima za nos, takvi bi se proizvodi trebali upotreblj avati samo kao kratkoročna pomoć

Donosi li veći broj sastojaka u lijekovima protiv prehlade ili gripe brže i snažnije djelovanje?

NE Mnogi lijekovi za prehladu i gripu sadržavaju nekoliko različitih djelatnih tvari jer je svaka od njih namijenjena liječenju nekog drugog simptoma. No ne patite li od svih tih simptoma, više vam sastojaka neće donijeti brže i snažnije poboljšanje.

Kad zbog šištanja kroz začepljen nos ne možete zaspati ili vas gripa toliko shrva da vam je teško i ustati iz kreveta, najradije biste uzroke tih poteškoća napali svim raspoloživim oružjem.

No prije no što posegnete za pilulom koja sadržava sve moguće djelatne sastojke protiv raznih mučnih posljedica gripe i prehlade, razmislite imate li baš sve te simptome.

Te pilule i eliksiri često sadržavaju i sredstva protiv bolova poput acetaminofena (koji smanjuje i temperaturu), antihistaminike koji rješavaju curenje iz nosa, dekongestive koji ga odčepljuju te sredstva a umirenje kašlja ili pak za iskašljavanje. Uzmete li takvo sredstvo prije spavanja, barem ćete se dobro odmoriti.

Ako vas ne uspava antihistaminik, vjerojatno će to učiniti čitanje popisa sastojaka u lijeku. No ako vam je glavni problem začepljenje nosa, ima li smisla popiti lijek koji pomaže na tri-četiri fronta?

»Ne muči li vas vrućica ili bolovi, čemu uzimati acetaminofen? « pita nas dr. farmacije Katherine Hillblom, glasnogovornica Američkog udruženja ljekarnika. Dr. Hillblom samo rijetko preporučuje takva sredstva višestruka djelovanja, jer ona često pacijenta izlažu i nepotrebnim sastojcima koji tada neće djelovati, a možda će i štetiti.

Osobe koje u takvim situacijama uzimaju i nekoliko različitih sredstava mogu nesvjesno uzeti acetaminofen, ili koju drugu djelatnu tvar, iz više izvora, nesvjesni koliko su time povisili svoj dnevni
unos, napominje ona.

Pomaže li sirup protiv kašlja?

NE No ako u ormariću za lijekove uvijek imate koji od tih sirupa, vjerojatno ste do sada za njih iskašljali veliku svotu novaca. Kad opadne lišće, a jutarnji zrak postane oštar od hladnoće, kašalj zakuca na vrata mnogih domova.

Prehada i gripa:lijekovi Kako bi si olakšali suhi kašalj, mnogi posežu za bočicama obojenih i, često, neukusnih sirupa protiv kašlja. No danas mnogi liječnici tvrde kako se većinu sredstava za kašalj uopće ne isplati uzimati. Jedan od prvih udara na ugled tih naširoko upotrebljavanih sirupa došao je 1997. godine kad je Američka pedijatrijska akademija upozorila roditelje kako ne postoje dokazi da sredstva protiv kašlja, poput kodeina i dekstrometorfana, njihovoj djeci uopće pomažu.

Nekoliko je godina kasnije, 2001., u časopisu Bntish Medical Journal objavljen pregled 15 istraživanja koji je iznio sumnju u to pomaže li uopće ijedan oblik lijekova protiv kašlja bilo kod djece ili odraslih.

Zatim je 2006. godine American College of Chest Physicians (ACCP) dodatno doveo u pitanje primjenu lijekova protiv kašlja koji sadržavaju sredstva za smirenje kašlja ili za iskašljavanje (ekspektoranse), na osnovi toga što nema dokaza da oni uopće djeluju.

Pomažu li lijekovi za prehladu maloj djeci?

NE lako su se roditelji oduvijek pouzdali u takve lijekove, nema dokaza kako oni u male djece djeluju na simptome prehlade, a nisu ni bezopasni.

Ta je vijest zapanjila sve roditelje: godine 2007. skupina stručnjaka, koje je za to zadužila FDA (Američka agencija za hranu i lijekove), donijela je zaključak da djeca mlada od šest godina ne bi smjela uzimati lijekove protiv prehlade ili kašlja. Razlog je tome taj što su vrlo rijetka znanstvena istraživanja koja su pokazala kako ti lijekovi kod malene djece olakšavaju simptome prehlade.

Zapravo, ona se nisu pokazala nimalo učinkovitijima od placeba. To saznanje i nije sasvimnovo. No kako su se množili dokazi o štetnosti takvih proizvoda, zdravstveni su radnici počeli o tome razmišljati ozbiljnije.

Jedno je izvješće Središnjice za kontrolu i sprečavanje bolesti ustvrdilo kako je 2000. i 2005. godine u SAD-u bilo potrebno hitno liječiti, od posljedica uzimanja lijekova za prehladu i kašalj, više od 1500 djece mlade od dvije godine. Troje je djece od tih lijekova i preminulo.

Mnogi su od tih slučajeva bili posljedica slučajnog predoziranja, kakva se, kažu liječnici, često događaju jer roditelji daju djeci više raznih lijekova, medu kojima neki sadržavaju isti djelatni sastojak.

Neki će roditelji možda pomisliti zašto bi bilo važno to što nema dokaza kako lijekovi protiv prehlade pomažu dj ecima Barem od njih lakše zaspu. Neki lijekovi za prehladu sadržavaju antihistaminike koji, djelujući kao sedativi, umire bolesno dijete, nakon čega se odmoriti mogu i ostali ukućani.

No uz koji rizik? »Sedativi su zamišljeni za potiskivanje svijesti«, kaže dr. Michael Shannon, profesor i predstojnik odjela hitne medicinske pomoći u bostonskoj Dječjoj bolnici, jedan od pedijatara koji su FDA-u poslali peticiju tražeći od njih da ponovo razmotre svoje odobrenje za stavljanje dječjih lijekova protiv prehlade na tržište.

On dalje objašnjava kako su djeca neobično osjetljiva na probleme povezane s viškom sedativa, kao što je apneja (prestanak disanja) u snu.

NAŠ SAVJET

Želite li ipak uzeti neki lijek protiv kašlja, izbjegavajte one proizvode koji sadržavaju i sredstva za smirivanje kašlja i sredstva za iskašljavanje. Nema dokaza kako će vam ijedno od toga pomoći, a to je i tek dio problema.

Ekspektoransi bi trebali povećati količinu sluzi u dišnim putovima, kako bi je onda bilo lakše iskašljati, a sredstva za umirenje otupljuju poriv za iskašljavanje. zbog takva se kombinirana djelovanja dišni putovi mogu zaČepiti. Pa što onda pomaže~ Jedina sredstva koja se prodaju bez recepta, a koja ACCP preporuČa protiv kašlja nastala zbog prehlade, kombinacije su antihistaminika i dekongestiva.

Ipak, čini se kako pomažu samo stariji antihistaminici, kao što je bromfeniramin (Dimetapp), a taj vas sastojak može uspavati (s druge strane, proizvodi za koje se na etiketi ističe kako »ne uspavljuju«, neće djelovati na kašalj). Inhaliranje i pijenje veće količine tekuĆine može pomoći omekšavajući sluz u plućima, jer je takvu lakše iskašljati.