Pretrage kolesterola u krvi
Je li kolesterol važan? Odgovor koji će još dugo odjekivati glasi: »da«, iako su nedavna istraživanja pokazala kako je ta voskasta tvar samo jedan od nekoliko čimbenika koji, udruženi, izazivaju srčani i moždani udar.
Stručnjaci kažu kako ovi testovi, pronalazeći osobe kojima su potrebni lijekovi za snižavanje razina kolesterola, spašavaju živote.
Kome je ta pretraga potrebna?
Sve bi osobe starije od dvadeset godina trebale mjeriti kolesterol barem jednom u pet godina. Ako vam se u obitelji pojavljuju srčane bolesti ili nosite druge čimbenike rizika, vaš vas liječnik može na tu pretragu naručiti i češće.
Pretraga kolesterola, koja se još naziva i lipidni profil, mjeri koliko miligrama tih tvari sličnih mastima nosite u svakom decilitru krvi. Standardna pretraga mjeri vaše razine ukupnog kolesterola kao i LDL (»lošeg«) i HDL (»dobrog«, »hvalevrijednog«) kolesterola.
Također se mjere i trigliceridi, još jedna vrsta moguće opasnih krvnih masnoća. Kako biste dobili točan rezultat, prije davanja krvi trebate postiti izmedu 9 i 12 sati.
Najčešći je uzrok netočnih rezultata upravo nepridržavanje posta. Ako vam rezultati pokažu kako su vam razine kolesterola i triglicerida povišene, vaš će vam liječnik vjerojatno pretragu ponoviti. pacijenti s razinama kolesterola koje ih svrstavaju u skupinu povećane opasnosti (više od 200 mg/dl) obično time»zarade«recept za statin ili neki drugi lijek koji snižava razine kolesterola.
Istraživanja pokazuju kako ti lijekovi sprečavaju 25 do 50 posto srčanih i moždanih udara kod pacijenata visoka rizika.
Jesam li zaštićen ako mi visoki i LDL i HDL?
Donekle. Visoke razine »dobrog«kolesterola mogu donekle umanjiti štetu koju čini »loš«kolesterol. Do sada već vjerojatno znate kako»lašt LDL kolesterol ubrzava stva naslaga u arterijama, dok »dobar«HDL uklanja»loš« kolesterol iz tijela.
Neki liječnici vjeruju kako je, od razine LDS ili ukupne razine kolesterola, bolji pokazatelj rizika za srčanu bolest zapravo pacijentov omj dobrog i lošeg kolesterola.
Većina laboratorija odreduje omjer kolesterola dijeljenjem ukupne razine kolesterola s razinom HDL-a. Na primjer, ako vam je razina ukupnog kolesterola 195, a HDL-a 50, vaš je omjer 3,9 : 1. Omjer veći od 5 : 1 povećava rizik od srčanog udara, dok niži od 3,5 : 1 štiti srce.
Američka udruga za srce inzistira na ukupnim razinama kolesterola kao boljem pokazatelju rizika od srčanog udara, ali nova istraživanja govore u prilog tome da se ne smije zanemariti ni omjer kolesterola. Pregled iz 2007. godine, u kojem je obrađeno 61 istraživanje sa skoro 800.000 sudionika, ustvrdio je kako je omjer kolesterola, kod određivanja toga koje osobe nose rizik od srčanog udara sa smrtnom posljedicom, dvostruko precizniji od ukupnog kolesterola.
Mogu li doživjeti srčani udar i ako su mi razine kolesterola dobre?
Naravno. povišene razine kolesterola samo su jedna od opasnosti koje prijete vašemu srcu. Istraživanja pokazuju kako izmedu jedne trećine i jedne polovine svih srčanih udara zadese osobe koje nemaju povišene razine kolesterola. Najmanje su dvije pouke ove priče. Prva govori kako se možda kriterij»visokih«razina kolesterola treba sniziti. Neki liječnici tvrde da bi liječenje većeg broja osoba lijekovima za snižavanje razina kolesterola spriječilo mnoge srčane udare i prerane smrti.
Drugo, razine kolesterola ne predstavljaju cijelu istinu vašeg rizika od srčanog i moždanog udara. Na primjer, one ne govore baš ništa o tome koliko su vam upaljene stijenke arterija. Mnogi svjetski kardiolozi danas vjeruju kako se većina srčanih udara dogada kad upala dovede do raspadanja i kolesterolom ispunjenih naslaga 1 stvorenih uzduž unutrašnjih stijenki arterija. Takvi putujući komadi naslaga mogu tada začepiti krvne žile koje dovode krv srcu, zbog čega nastupa infarkt. Kao odgovor na takvo razmišljanje, neki liječnici često upućuju pacijente I na pretragu krvi kojom se i mjeri razina upalnog biljega, C-reaktivnog proteina (CRP).
U nekim slučajevima liječnici mogu u krvi svojih pacijenata potražiti neke druge pokazatelje problema, uključujući povišen fibrinogen (koji uzrokuje stvaranje krvnih ugrušaka), homocistein (aminokiselinu povezanu sa srčanom bolešću), i Lp(a), osobito opasne čestice kolesterola.
Trebam li napraviti pretragu na CRP?
Ne nužno. Ta pretraga može otkriti ako su vam arterijeupaljene, ali mnogi liječnici tvrde kako im ona i ne govori puno. Ako upala potiče srčani udar, kao što vjeruju mnogi kardiolozi, ne bi li pomoglo znati jesu li vam arterije upaljene7 Vaš vas liječnik može naručiti na jednostavnu pretragu kojom se mjeri CRP, pokazatelj upale, a ta se pretraga može provesti u istom laboratoriju u kojem se mjeri i kolesterol.
Istraživanja pokazuju kako osobe s visokim razinama CRP-a (3 miligrama po litri ili više) imaju dvostruko veće izglede za doživljavanje srčanog udara od osoba niskog CRP-a (I mg/L ili manje).
One imaju i manje izgleda za preživljavanje srčanog udara te doživljavaju i više moždanih udara. Zapravo, osobe s povišenom razinom CRP-a imaju povećan rizik od srčanog i moždanog udara čak i kad imaju normalne razine kolesterola.
Sve izgleda toliko jednostavno i upućuje na to da bismo svi trebali izmjeriti CRP, ali nije tako. Mnogi liječnici, kad pacijenti spomenu CRP, sliježu ramenima i okreću očima. To je zato što osobe povišena CRP-a skoro uvijek pokazuju i neke druge, očitije čimbenike rizika od srčanog udara. Oni su ili pušači, ili pretili ili imaju visoki krvni tlak i visoke razine šećera u krvi.
Drugim riječima, liječnik vam najčešće može i bez pretrage CRP-a reći nosite li povišen rizik. Još k tome, visoka razina CRP-a može jednostavno biti posljedica upale koja se dogada negdje drugdje u tijelu. Možda ste, na primjer,nedavno iščašili zglob ili patite od reumatoidnog artritisa.
Znanstvenici i dalje istražuju može li mjerenje CRP-a pomoći u sprečavanju srčanih udara. Američka udruga za srce tvrdi kako je ta pretraga najkorisnija kod pacijenata koji nose graničan rizik od srčanih bolesti, kao pomoć liječnicima u odluci o tome kakvo im liječenje preporučiti. Na primjer, zna li se kako pacijent s umjereno povišenim kolesterolom ima i povišenu razinu CRP-a, to može pomoći liječniku u odluci da mu prepiše statinski lijek (koji, usput rečeno, snižava kolesterol i CRP).