Navigacija

Prostata pretraga na specifični antigen (PSA)

Čini se sasvim logičnim odlučiti se na pretragu  kojom se neki tumor otkrije dok se još može liječiti.

No pretraga a specifični antigen prostate (PSA), koja može muskarcima tkriti rane stadije raka prostate, nosi proturječnosti još do kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća, kad je uvedena.

Nema sumnje kako ta pretraga može otkriti rak prostate kod muškaraca koji se inače čine zdravima. S druge strane, njezini kritičari govore kako ta pretraga daje previše lažno pozitivnih rezultata i često dovodi do nepotrebnih operacija, zračenja i drugih medicinskih postupaka.

Prostata pretraga na specifični antigen (PSA) Kome je ta pretraga potrebna?

Teško je to reći sa sigurnošću. Većina liječničkih skupina preporučuje samo to da muškarci o pretrazi na PSA razgovaraju sa svojim liječnicima. Milijuni muškaraca srednjih godina iz cijeloga svijeta ne bi propustili ni jednu godinu bez pretrage na PSA.

A liječnici i dalje raspravljaju — često i vrlo burno — treba li se ta pretraga koristiti kao probir na rak prostate kod zdravih muškaraca.

Mnogi liječnici čvrsto vjeruju u pretragu na PSA, ističući smanjenje stope smrtnosti od raka prostate otkad je ta pretraga uvedena (iako nije sasvim jasno što je doista dovelo do toga pada).

Američka urološka udruga potiče muškarce da s godišnjom pretragom na PSA započnu nakon navršene pedesete godine ili četrdesete imaju li visoki rizik od raka prostate zbog svoje rase (Afroamerikanci nose povišen rizik) ili obiteljske povijesti ove bolesti.

Liječnici općenito ne preporučuju pretragu na PSA muškarcima kojima se prognozira manje od deset godina života. U isto vrijeme, drugi liječnici ističu kako se do 30 posto tumora, otkrivenih pretragom na PSA i drugim načinima probira na rak prostate, razvija vrlo polako, ne širi se i neće nikad imati smrtne posljedice.

Na žalost, nema pouzdana načina za procjenjivanje hoće li tumor ostati u mirovanju pa većina muškaraca, kojima se dijagnosticira rak prostate u ranom stadiju, prođu kroz neki oblik liječenja kao što su uklanjanje te žlijezde ili zračenje kojim se uništavaju stanice tumora.

Ti su oblici liječenja obično uspješni, ali mogu uzrokovati erekcijski poremećaj, proljev i nemogućnost zadržavanja stolice.
Argumente za pretragu na PSA ojačali bi čvrsti dokazi kako ono spašava živote. Dva velika istraživanja s više od 50.000 sudionika nisu uspjela dokazati imaju li muškarci koji obavljaju pretrage na PSA manje izgleda za smrt od raka prostate.

Na žalost, ta su istraživanja bila ozbiljno kompromitirana, tako da je prava istina o korisnosti te uobičajene pretrage i dalje nepoznata.

Koliko je pretraga na PSA pouzdana?

Povišena razina PSA kod muškarca može značiti kako on boluje od raka prostate. No opet, PSA se može povisiti i iz drugih razloga, tako da pozitivan nalaz ne mora odmah biti razlog za zabrinutost.

Ima li muškarac rak prostate, postoji 63 do 83 posto izgleda da će razina njegova PsA biti viša od 0,0 ng/ml (nanograma po mililitru krvnog seruma). Tu su razinu liječnici dugo držali pragom za određivanje toga treba li pacijenta slati na dalja ispitivanja, kojima će se zaista pokazati ima li on rak prostate.