Rečeno mi je da je kognitivna bihevioralna terapija najbolje rješenje u liječenju poremećaja prehrane. Je li to istina i o čemu je riječ?
S vremenom se pokazalo da rješavanje skrivenih problema nije dovoljno za prevladavanje uvriježenih oblika ponašanja proizašlih iz poremećaja prehrane.
Kognitivna terapija zasniva se na vjerovanju da su osjećaji i ponašanje uvelike predodređeni načinom na koji osoba strukturira svijet kroz kognitivne procese (razmišljanja i vjerovanja) zasnovane na stajalištima ili pretpostavkama proizašlima iz prethodnih iskustava.
Kognitivna bihevioralna terapija ili KBT kombinacija je bihevioralnih tehnika i aspekata kognitivne terapije. Svrha promišljanja različitih bihevioralnih tehnika jest identifikacija, testiranje i ispravljanje pogrešnih kognitivnih procesa.
Tipičan takav kognitivni proces kod oboljelog od poremećaja prehrane teče ovako: »Udebljat ću se jedem li sladoled.« KBT želi promijeniti takvo pogrešno vjerovanje i stajalište kako bi se olakšao povratak na normalnu prehranu i oporavak.
Istraživanja su pokazala da je KBT uspješan kod osoba oboljelih od bulimije i poremećaja prejedanja, ali da nije nimalo učinkovit u liječenju oboljelih od anoreksije. Ipak, doživjela sam uspjeh u primjeni spomenute terapije kod svih dijagnosticiranih oblika poremećaja prehrane i stoga je rabim u svim programima.
Moji terapeuti ga primjenjuju i na terapijskim sastancima.
Bihevioralne tehnike koje se primjenjuju u KBT-u osmišljene su ne samo da promijene određene oblike ponašanja nego da izazovu kognitivne procese povezane s određenim oblicima ponašanja.
KBT se u liječenju poremećaja prehrane ciljano bavi simptomima ponašanja poput prejedanja, čišćenja i restriktivnog ponašanja, ali i iskrivljenom percepcijom tjelesne građe i težine.
Cilj je, naime, razvijati alternativne oblike razmišljanja i ponašanja.
Važni aspekti toga načina liječenja podrazumijevaju praćenje uzorka hranjenja, eliminiranje pogrešnih kognitivnih procesa i otkrivanje uzročnika za oblike ponašanja koji proizlaze iz poremećaja prehrane.
Liječenje KBT-om, koje se zasniva na istraživanjima i potkrijepljeno je konkretnim podacima, vrlo je specifične prirode i obično traje 20-tak tjedana. Podijeljeno je u tri stadija. Studij 1 podrazumijeva kognitivan doživljaj održanja bulimije i provedbu bihevioralne tehnike kako bi se prejedanje zamijenilo stabilnijim uzorcima jedenja.
Nisko samopoštovanje, ekstremna zabrinutost za tjelesnu građu i težinu te strogi dijetalni oblik prehrane sastavni su dio neprekinutoga zatvorenog kruga bulimije. Stadíj usredotočava se na uspostavu zdravih prehrambenih navika i isključivanje dijetalne prehrane. Pomno se proučavaju razmišljanja, vjerovanja i vrijednosti koje pomažu održanju poremećaja. Posljednji stadij kognitivno bihevioralne terapije bavi se zadržavanjem ostvarenih ciljeva terapije nakon njezina završetka.
U sklopu prvog stadija kognitivno bihevioralne terapije od prve do osme seanse valja poduzeti sljedeće korake:
1. Usmjeriti oboljelu osobu, objasniti mu KBT i uspostaviti suradničko terapijski odnos.
2. Saznati njegovu prošlost do pojedinosti (uključujući probleme u prehrani, obiteljsku povijest i tjelesnu anamnezu, prethodno terapijsko liječenje, itd.)
3. Izvijestiti ga o formalnom praćenju njegove prehrane, tjednog vaganja i domaćih zadaća.
4. Poučiti oboljelu osobu o težini i jedenju, tjelesnim posljedicama prejedanja i čišćenja, neučinkovitosti čišćenja kao načina kontrole težine, o negativnim učincima dijetalne prehrane i tomu sličnom.
5. Savjetovati ga u vezi s redovitim planom prehrane, uporabom alternativnih oblika ponašanja i kontrolom stimulusa.
6. Potaknuti ga da se pouzda u voljene osobe kako bi problem izašao na vidjelo, olakšavanje komunikacije, testiranje njegova razumijevanja terapijskih načela te pomoć pri organizaciji potpore drugih osoba.
Taj popis koraka stadija 1 KBT-a speciHčnost je ovog pristupa, a vodeći stručnjaci u tome području opisuju ih u priručniku za provođenje terapije. Za više pojedinosti proučite Binge Eatíng: Nature, Assessment ana’ Treatment’ (Fairburn et al., 1993.).
KBT se smatra zlatnim standardom liječenja bulimije.
Naime, u mnogobrojnim studijama oboljelih od bulimije, pokazao se učinkovitijim u smanjenju prejedanja i čišćenja nego kod drugih oblika liječenja poput lijekova i psihodinamičke psihoterapije. Ujedno se pokazao korisnim u liječenju poremećaja prejedanja i neki pacijenti čak tvrde da im je pomogao u smanjenju težine, što je rijetkost u slučaju liječenja toga poremećaja prehrane.
Ipak, valja naglasiti da je pri primjeni te terapije u mnogobrojnim istraživanjima bulimije znatan broj oboljelih zadržao simptome na kraju liječenja ili se nakon liječenja javio recidiv.
Osim toga, nova istraživanja upućuju na to da bi i drugi pristupi mogli postići isti ili bolji učinak, primjerice, interpersonalna terapija (IPT).
Stoga se čini da je najbolje primijeniti KBT u kombinaciji s drugim metodama. Njegova primjena u liječenju anoreksije vrlo je slabo je istražena no zasad je pokazala malu ili gotovo nikakvu učinkovitost. Potrebna su nova istraživanja. Doduše, osobno sam kognitivno bihevioralnu tehniku doživjela učinkovitom kod oboljelih od anoreksije, ali samo u kombinaciji s drugim oblicima liječenja.