Navigacija

Sportska dijeta

Sportska dijeta prije svega se odnosi na sportsku prehranu. Ona se ne razlikuje puno od prehrane koja se preporučuje svima, a temelji se na izbalansiranom unosu pravih namirnica, a kod sportaša poduprta je još i raznoraznim dodacima prehrani (shake, proteini, multivitaminske tablete, whey, soja, itd.).

No, za ljude kojima je glavni cilj jednostavno promijeniti način prehrane, a počeli su se rekreativno baviti nekim sportom, ona je vrlo učinkovita.

Sam naziv odnosi se na činjenicu da ova dijeta ne djeluje bez minimalne sportske, tjelesne, aktivnosti. Zdravom prehranom se smatra  hrana koja sadrži dovoljne količine ugljikohidrata, proteina, masti, vitamina i minerala te dovoljan unos tekućine.

sportska dijetaPROTEINI

Oni su izrazito potrebni za izgradnju i obnovu mišićnog tkiva, rast kose, noktiju, proizvodnju hormona, poboljšanje imunološkog sustava i obnovu crvenih krvnih stanica.

Proteini se sastoje od manjih jedinica koje zovemo aminokiseline, koje se kombiniraju na različite načine te tvore sve tjelesne stanice i tkiva.

Njih ima ukupno 22, međutim njih 14 tijelo proizvodi samo, a ostatak koje nazivamo esencijalne aminokiseline se unose hranom.

Kao što vjerojatno znate, mnogo proteina nalazi se u hrani životinjskog podrijetla kao što su meso, jaja i mliječni proizvodi.

Biljna hrana uglavnom ne sadrži proteine (osim nekih iz zrnja soje, žita ili mlijeka soje).

Ono što nam može osigurati svih osam esencijalnih aminokiselina može biti recimo obrok riže ili graha, ili obrok pečenog graha i kruha od cjelovitog zrnja itd. Važno je znati da kada u tijelu nema dovoljno ugljikohidrata, za energiju se koriste proteini.

UGLJIKOHIDRATI

Najbolja hrana za punjenje mišića, dobivanje energije i pravilnog razvitka zdravlja.
Sportašima se  često govori da za obroke nekoliko sati prije treninga jedu škrobne kompleksne ugljikohidrate kao što su integralna peciva, krumpir i kruh jer ta hrana doprinosi stabilnoj razini šećera u krvi. Stoga, kao za sportaše, tako i za nas ugljikohidrati spadaju u najvažnije prehrambene skupine.

Dijelimo ih na one sa visokim i s niskim glikemijskim indeksom  (rangiranje hrane prema sposobnosti podizanja šećera u krvi). Za sportaše posebno se preporuča unos hrane s visokim glikemijskim indeksom kao što su müsli, krumpir, med itd. jer brzo ulaze u krvotok i osiguravaju ravnomjeran dotok energije.

Ugljikohidrati su od velike važnosti za sportaše, ali i sve osobe koje se puno kreću obzirom da hrane naše mišiće i omogućuju da pravilno iskoristimo ukupnu energiju sustava našeg tijela.

UNOS TEKUĆINE

Tekućina je vrlo bitna za naš organizam jer ona prije svega djeluje na pojačano izlučivanje znoja i urina, tj. rješavanja našeg organizma štetnih i nepotrebnih tvari koje se nalaze u njemu.

Tekućina izlučena putem znoja hladi naš organizam. Naš sustav organa djeluje baš poput motora automobila, ako pojačamo brzinu (počnemo se naglo baviti tjelesnom aktivnošću), motor se brže zagrijava, brže okreće i potrebno mu je više hlađenja nego što je to uobičajeno. Ako ne unosimo dovoljno vode ili bilo koje druge tekućine, može doći do dehidracije, a to u nekim slučajevima dovodi čak i do smrti.

Preporučena količina vode koju trebamo unositi je od 2 – 2,5 L. Vodu unosimo putem hrane, putem tekućine i vrlo je bitno da naš organizam sadrži stalnu količinu tekućine. Zašto?

Pa, prije svega na taj način održavamo homeostazu (stanje stabilnosti u organizmu), naša koža biva čišća, tijelo nam funkcionira normalnije. Kada potrošite zalihe mišićnog glikogena, tijelo će sve više uzimati šećer iz krvi. Konzumacijom ugljikohidrata tijekom aktivnosti, kao npr. šećera iz sportskih napitaka, mišići će imati dodatni izvor goriva.

Prilikom jakih sportskih aktivnosti, umjesto vode, možemo koristiti sportske napitke s raznoraznim dodacima kako bismo ubrzali dotok energije i izdržljivost. Međutim, ne zaboravite da je voda ipak najzdravije piće i glavnina dnevno unesene tekućine bi trebala biti upravo ona.

Sportska dijeta temelji se još i na unosu raznoraznih salata, pregršt voća i povrća, brojenju kalorija, razdjeljivanju obroka na manje itd.
Sportaši su individualci, baš kao što je to svaki čovjek, svaki od njih ima poseban program jer svaki od njih zasebno ima svoje potrebe i funkcionira na različit način.

Kao što ste mogli vidjeti, sportska dijeta nije ništa drugo no konzumiranje svih namirnica, na različite načine, što raznovrsnija prehrana, to bolji rezultati za nas i naš organizam. Ono što je bitno jest da ih pravilno kombinirate i unosite na uravnotežen način.

Ne bojte se probati nove stvari jer bi Vas baš mogle iznenaditi i postati dijelom Vaše svakodnevne prehrane.
Isto tako, sportska prehrana nije nikakav luksuz i ne traži nužno korištenje dodataka koji su vrlo često skupi. Najbitnije je baviti se bilo kakvim sportom (onim koji odgovara upravo Vama), pojačano se kretati i uvrstiti što više namirnica u našu prehranu.

A sad, sjetite se kada ste se zadnji put dobro iznojili?

Ako Vam je teško sjetiti se, što čekate?

Tijelo i zdravlje će Vam biti zahvalni!