Stres i tijelo
Stres je, nažalost, postao neizbježna sastavnica današnjice. Podjednako mu podliježu muškarci i žene i zapravo je odgovor tijela na fizičke (tjelesne), duševne i socijalne prijetnje, a započinje s mislima i emocijama. Tijelo se prilagođava na novonastalu situaciju. U samo nekoliko sekundi, u našem se tijelu dogodi niz reakcija.
Najprije u mozgu (hipotalamusu) započinju biokemijske reakcije. Nakon toga hipotalamus aktivira hipofizu koja ubrzano stimulira nadbubrežne žlijezde koje su odgovorne za stres i pojačano luče svoje hormon (adrenalin, kortizol, kortizon).
Hormoni sužavaju krvne žile, krvni tlak se povećava i u toj situaciji više krvi i hranjivih tvari stiže u mozak, a manje prema koži. To je odgovor na pitanje zašto mnogi ljudi problijede u trenutcima stresa ili straha.
Tijelo oslobađa fibrin, bjelančevinu koja je odgovorna za zgrušavanje krvi u slučaju fizičkoga ranjavanja. Mišići lica se napinju, a zjenice oka se šire.
Dolazi do pojačanog znojenja u svrhu rashlađivanja tijela, ritam disanja se ubrzava. U krvi su prisutne pojačane količine glukoze i hormona inzulina.
Simptomi stresa najčešće uključuju:
- ubrzani rad srca
- brzo disanje
- bolove u leđima
- ukočen vrat
- glavobolju
- znojenje dlanova
- mučninu ili proljev
- probleme sa spavanjem
- žmarce ili tupost u nogama
- smanjenje/povećanje težine
Ukoliko su simptomi loši, tada biste što prije trebali potražiti pomoć od liječnika, stručnjaka za zdravlje ili drugog savjetnika.
Učinci stresa vidljivi su na Vašem tijelu, raspoloženju i ponašanju. Izravan je njegov utjecaj na pojavu alergija, astme, gripe, dijabetesa 2, različitih srčanih tegoba, depresije, gubitka imuniteta, karcinoma, bolesti bubrega…
Liječenje
Za borbu protiv stresa, stručnjaci preporučuju prirodne načine kojima opuštate tijelo i duh su primjerice tjelovježba, smijeh, duboko disanje, glazba, masaža, aromaterapija, ljekovite kupke, akupunktura, akupresura, refleksoterapija itd.
Iako su stimulansi i sredstva za smirenje manje preporučljivi, možete konzumirati i različite čajeve od adaptogenih (antistresnih) biljaka koje prilagođavaju tijelo za borbu protiv stresa, primjerice Gynostemma Pentaphylum, Rhodiola Rosea, Panax Ginseng. Također, u umjerenim količinama i kraćem razdoblju možete uzimati i kvalitetne lijekove koji suzbijaju i neutraliziraju štetne učinke stresa – antidepresive. Funkcija je tih lijekova uravnoteženje moždane kemije, jačanje aktivnosti hormona ugode, ali i suzbijaju djelovanje stresnih hormona.
Stres u trudnoći
Negativni su učinci stresa tijekom trudnoće. Naime, istraživanja pokazuju kako visoke razine stresa mogu prouzročiti prijevremeni porod, nisku porođajnu težinu djeteta, a može utjecati i na broj otkucaja srca nerođenog djeteta. Osim toga, pretjerane razine stresa povećavaju Vaš rad srca, krvni tlak i sl. što također nepovoljno utječe na dijete, a povećava se razina kortizola koji utječe na delikatni razvoj mozga nerođenog djeteta.
Rezultati studije s londonskog Imperial Collegea pokazuju kako djeca čije su majke u trudnoći bile izložene stresu, imaju veći rizik za teškoće u mentalnom razvoju i poremećaje ponašanja. Posebno je štetan stres koji potječe od svađa ili fizičkih sukoba s partnerom. Ako su majke bile izložene jako velikom stresu tijekom prva tri mjeseca trudnoće kada je fetus najosjetljiviji, velika je mogućnost kako će djeca razviti shizofreniju.
Nudimo Vam pregled jednostavnih savjete koje možete slijediti kako bi smanjili stres ili se lakše nosili s njime. Za početak, jedite zdravu i raznoliku hranu, a izbjegavajte jesti do jedan sat prije odlaska na spavanje. Zatim, pokušajte više spavati, bavite se svakodnevno tjelovježbom, osim ako Vam liječnik naredio drugačije.
Također, možete posegnuti i za nekim drugim tehnikama vježbanja, poput joge, meditacije ili slično. Redoviti razgovori s partnerom trebali bi odagnati stres kao i druženje s prijateljima i sklapanje novih prijateljstava. Smanjite opterećenja i obveze koje nisu neophodne.