Vitamin A prvi je otkriveni vitamin i topljiv je u mastima, odnosno uljima. Vrši veliki broj funkcija u organizmu kao što je jačanje sluznice i zaštita stanične membrane te ga se upravo zbog toga naziva „zaštitnikom cijelog organizma“.

Vrlo je važan za dobar vid, ali i za dišni i probavni sustav. Budući da je djelotvoran u zacijeljivanju rana, uvelike se primjenjuje za liječenje kožnih poremećaja. Vitamin A u hrani dolazi iz dva izvora – kao retinol u mastima životinjskog porijekla (ribi, plodovima mora, iznutricama te namirnicama od masnoga tkiva, poput masti, slanine, mlijeka, posebice maslaca).

Drugi izvor iz kojega vitamin A dolazi provitamin je beta karoten koje se nalazi u povrću, primjerice u mrkvi, kukuruzu, leći, soji te tamnozelenome lisnatom povrću, ali i u voću, poput dinje, manga, avokada i naranče.

Budući da se vitamin A dugo skuplja u organizmu, unošenje posebnih dodataka se ne preporučuje.Pretjerana nakupljenost, odnosno hipervitaminoza vitamina A može izazvati mučnine, povraćanje i glavobolje, ali i predstavlja opasnot od osteoporoze.

Također, i manjak (hipovitaminoza) vitamina A uzrokuje poteškoće, poput mučnine, bolova u kostima i žutila kože.

Kod trudnica vitamin A potreban je za pravilan rast i razvoj fetusa i njihova dnevna preporučena doza je 770 mikrograma (mcg). Majke koje doje, trebaju unositi dvostruku količinu od 1300 mcg dnevno.

Vitamin A pomaže u razvoju bebinih kostiju i zuba, srca, ušiju, očiju i imunološkog sustava. Predoziranje vitaminom A može uzrokovati oštećenja ploda te dovesti do bolesti jetre.