Navigacija

Vlakna

Što je zajedničko hrskavoj mrkvi, jabukama i zobenoj kaši? Vlakna. Ona nisu hranjive tvari, pa čak ne sadrže ni jednu kaloriju jer se jednostavno ne mogu probaviti.

Ali, ona vam mogu pomoći da vam konfekcijski broj uskoro bude za jedan manji. Većina nas troši samo polovicu potrebne količine vlakana.

Mogu li smršavjeti uvedem li u prehranu više vlakana?

DA Vlakna igraju glavnu ulogu u stalnoj borbi sa salom. Ona usporavaju probavu, produžuju osjećaj sitosti te zauzimaju dio volumena pojedene hrane pa u njoj ostane manje mjesta za energetski bogata hranjiva. U svakoj pojedinoj porciji, namirnice bogate vlaknima nose manje kalorija od sličnih s niskim sadržajem vlakana.

Čaša soka od jabuka nosi 117 kcal i 0 grama vlakana,dok jabuka s korom nosi samo 74 kalorije i zadivljujuća 3,4 grama vlakana. Budući da tijelo ne može probaviti vlakna, ona samo prođu kroz probavni sustav, umjesto da se smjeste na vašim bokovima. To je jedan bod za vlakna.

VlaknaStiže i drugi: vlakna (u obliku pahuljica s mekinjama ili kruha od integralnog brašna) zauzimaju u želucu puno mjesta, zahvaljujući čemu se duže osjećate siti.

Ona i usporavaju probavu, što sprečava velike skokove koncentracije šećera u krvi koji mogu nekoliko satikasnije pokrenuti osjećaj gladi.

Topiva vlakna pronađena u zobi, mahunarkama i jabukama, u želucu stvaraju gel koji djeluje kao prepreka između hrane i želučanih kiselina koje ju probavljaju. Kad se obrok probavlja polako, i razine šećera u krvi polakše se povećavaju pa duže ostajete siti.

Naposljetku, namirnice s mnogo vlakana duže se žvaču, a što sporije jedete, veća je vjerojatnost da ćete pojesti manju količinu hrane. Sve u svemu, sadrži li vam prehrana više vlakana, brže ćete smršavjeti.

Jedno istraživanje objavljeno u časopisu Journal of the American Dietetic Association pokazalo je kako je glavna razlika izmedu odraslih osoba zdrave tjelesne mase i onih umjereno ili ozbiljno predebelih količina vlakana u prehrani.

Iako su, prema anketama koje su istraživale prehranu, te dvije skupine jele približno jednake količine šećera, kruha, mliječnih proizvoda i povrća, sudionici zdrave tjelesne mase trošili su na dan čak 33% više prehrambenih vlakana i 43% više složenih ugljikohidrata na svakih 1000 kcal, od onih umjereno ili ozbiljno predebelih.

Također su jeli i manje masnoća. Druga su istraživanja povezala vlakna s nižom tjelesnom masom, nižim tjelesnim masnoćama i nižim indeksom tjelesne mase. Stručnjaci preporučuju dnevni unos od najmanje 25 g vlakana. Kako biste zadovoljili tu dnevnu dozu, postupno si povećavajte porcije voća, povrća, cjelovitih žitarica i mahunarki. Zalijte ih s dovoljno vode kako biste im pomogli na njihovu putu kroz vašu probavu.