Žučna dijeta
Žučna dijeta primjenjuje se kod osoba koje boluju od žučnih kamenaca ili drugih bolesti žučnog mjehura. Da bi se bolesni organ zaštitio, zabranjuju se sve namirnice koje izazivaju grčenje žučnog mjehura.
Preporučeo je podijeliti obroke na manje, ali učestalije. Tako biste trebali konzumirati 5 do 6 obroka dnevno, piti tople čajeve u većim količinama i voćne sokove (koji ne bi smjeli biti hladni), a poslije većeg obroka bolesnicima se savjetuje da legnu barem na pola sata i da na prednji dio žučnog mjehura stave topli oblog ili termofor ukoliko je potrebno.
Važno je da hrana ne bude ni pretopla ni prehladna, a ključno je da masnoće u prehrani bude što manje te da se u pripremi koristi maslinovo ulje i eventualno neko drugo ulje biljnog podrijetla te maslac u manjoj mjeri. Svinjsku mast svakako izbjegavajte u potpunosti.
Hrana mora biti sastavljena pretežito od ugljikohidrata (brašno, med, kruh) i mliječnih bjelančevina, dok se bjelančevine životinjskog porijekla mogu uzimati u normalnim količinama.
U slučaju akutnih bolova prehrana se ograničava na blagi čaj i zaslađenu vodu, a najbolje je suzdržavati se od hrane dok bolovi ne prestanu. Piće treba biti mlako i nemojte pretjerati sa zaslađivačima. Možete ga unositi svaka 2 sata.
S poboljšanjem stanja u prehranu se uključuju svježi voćni sokovi (ne hladni!!) i pasirano kuhano voće, pasirano kuhano povrće, pšenična krupica i riža na razrijeđenom mlijeku.
Dva do tri dana kasnije, dodaje se nemasna juha s rižom, grizom ili tjesteninom bez jaja, razrijeđeno mlijeko i nemasni keksi. Daljnjim poboljšaljem stanja postepeno se dodaju i ostale namirnice koje su dozvoljene u prehrani kod kroničnih oboljenja žučnog mjehura.
Savjeti o pravilnom unosu masti:
1. konzumirajte nemasno mlijeko (do 1% mliječne masti) i mliječne proizvode s niskim udjelom mliječne masti
2. crveno meso u svome jelovniku zamijenite bijelim (piletina, puretina) i ribom
3. ne jedite prženu hranu
4. jaja konzumirajte oprezno, izbacite žumanjak jer sadrži dosta masnoće
5. uključite bogatstvo voća, povrća i sokova u prehranu
6. izbjegavajte rafinirani šećer i slatkiše, te kofein i čokoladu
7. izbjegavajte nagle promjene tjelesne mase
Dozvoljeno:
Juhe: nemasna juha od mesa, juha od povrća sa zaprškom na maslacu ili ulju – u juhu se mogu staviti sve vrste tjestenine, riža, pšenična krupica, griz
Meso: teletina, bijelo meso od peradi, riba, blijeda šunka (npr. pureća)
Povrće: krumpir – pire kuhan u slanoj vodi i poliven maslacem ili kuhan u ljusci, špinat, cvjetača, mrkva, koraba, šparoga, buče, tikva, blitva, rajčica – sve kao varivo i to najbolje kuhano i pasirano, poliveno ili zaprženo na maslacu ili ulju
Tjestenine: bijeli kruh, prepečen ili dvopek, stare žemlje, kifli, biskvit, piškote, pereci, palačinke, drobljenac, sve kuhane tjestenine koje treba pripremati s malo jaja, bez kvasca te s malo maslaca. Osim toga, dopuštene su tjestenine s krumpirom ili brašno sa krumpirom kao tzv. krumpirovo tijesto
Slatka jela: nabujak od krupice ili riže, bez jaja i kvasca, marmelada, džem, med
Ostala jela: krupica, riža, svježi kravlji sir, kukuruzno brašno, zobene pahuljice
Salate: zelena salata, blitva, rajčica, cvjetača, cikla – sve pripremljene s limunovim sokom ili uljem
Voće: sve vrste voća – kuhano, bez kore, voćni sokovi
Pića: čaj, kakao, kava ne odviše jaka, mlijeko
Nije dopušteno
• jaja
• svinjska i guščja mast, margarin, loj
• slanina, suho meso, kobasice, pečeno i pohano meso, svinjetina, govedina, divljač, masne patke i guske, guščja jetra, salama, hrenovke, konzerve
• kavijar, sardine
• umak od češnjaka, luka, krastavaca, kopra i svi umaci od pečenja
• svi sirevi zreli i oštri po ukusu, masni ili sušeni, lički sir
• krumpir pečeni ili restani, grah, leća, rotkvica, krastavci, kelj, kupus, repa
• dunje, dinje, lubenice, bademi, orasi, lješnjaci
• kruh i tijesto s kvascem i mnogo maslaca i jaja
• paprika, feferoni, salata od graha i kupusa
• začini – papar, paprika, cimet, kliničić, muškat
• sva alkoholna pića, osobito rakija i hladno pivo