Navigacija

Bezalkoholna pića

Svi volimo popiti osvježavajuće gazirano ili pak ledeno hladno bezalkoholno piće. Svejedno se mnogi zgražaju kad vide roditelje koji svojim bebama daju gazirana pića. To je zgražanje utemeljeno.

Takva pića nemaju skoro nikakve prehrambene vrijednosti, a prepuna su šećera – obično u obliku kukuruznog sirupa bogata fruktozom. Jesu li takva pića prave ubojice s mjehurićima ili samo nedužna okrepa?

Debljaju li bezalkoholna pića?

DA Istraživanja pokazuju kako osobe koje piju dosta zaslađenih bezalkoholnih pića nose visok rizik od prekomjerne tjelesne mase.

U svijetu je mnogo žarišta epidemije pretilosti, a neki znanstvenici kažu kako nije slučajnost što se u isto vrijeme i u tim istim zemljama potrošnja bezalkoholnih pića penje u nebesa.

Bezalkoholna pićaTaj trend nije nigdje toliko naglašen kao u SAD-u, gdje se pojava pretilosti udvostručila od 1976. godine, a to je razdoblje  kada se potrošnja zaslađenih pića povećala za 135%. Zaslađena bezalkoholna pića ne zaslužuju baš svu krivnju za krizu pretilosti, ali mnoga istraživanja ukazuju na to da su baš ona jedan od njezinih glavnih uzroka.

Nedavno su znanstvenici s Yalea proučili 88 istraživanja u kojima su pronašli uvjerljive dokaze kako osobe koje redovito troše bezalkoholna pića unose veći broj ukupnih kalorija i teže više od osoba koje ih izbjegavaju. Sličan su pregled istraživanja poduzeli godinu dana ranije znanstvenici s Harvarda i došli do istog zaključka.

Dr. Marlene B. Schwartz, jedna od autorica toga istraživanja, objašnjava kako je jedan od problema s bezalkoholnim pićima to što tijelo, izgleda, ne prepoznaje kalorije iz pića na jednak način kao one iz hrane.

Normalno bi bilo da, kad hranom unesete mnogo kalorija, to uravnotežite kasnijim manjim unosom energije.

No, mnoga istraživanja pokazuju kako ljudi ne promijene ništa u svojoj prehrani ako su taj povećani iznos kalorija dobili iz zaslađenih pića. Dr. Schwartz kaže kako stoga bezalkoholna pića vjerojatno debljaju više i od slatkiša te drugih»krutih«oblika kalorija.
Koliko su bezalkoholna pića opasna po vašu liniju?

Jedno istraživanje objavljeno 2004. godine u časopisu Journal of the Amencan Medical Association ( JAMA) nudi o tome stanovit dojam. Znanstvenici s Harvarda zatražili su 1991. godine od više od 50.000 medicinskih sestara da opišu svoju prehranu. Isto su im pitanje postavili i 8 godina kasnije.

Ustvrdili su kako su ženekoje su inače samo rijetko pile bezalkoholna pića, a onda su njihovu potrošnju povećale jedno ili više njih na dan, u tom razdoblju dobile u prosjeku više od 9 kg. One koje su njihovu potrošnju smanjile, zadržale su stabilnu tjelesnu masu.

Uzrokuju li bezalkoholna pića šećernu bolest?

DA Velika istraživanja pokazuju kako osobe koje ih često piju imaju povišen rizik od šećerne bolesti tipa 2.

Istraživanje JAMA-e koje povezuje bezalkoholna pića s debljanjem donijelo je još jedan uznemirujući zaključak. Žene koje su pile jedno ili više šećerom zaslađenih pića na dan, povisile su si rizik od razvoja šećerne bolesti tipa 2 za nevjerojatnih 83%.

To možda i nije čudno zato što bezalkoholna pića uzrokuju debljanje, a pretilost povisuje rizik od šećerne bolesti. Ali ta povezanost postoji i mimo pretilosti. Prema tom se istraživanja čini da gazirana pića, voćni sokovi i drugi zaslađeni napici redovito povećavaju opasnost od šećerne bolesti neovisno o utjecaju na tjelesnu masu.

U čemu je problem? Bezalkoholna pića (osim onih dijetnih)sadržavaju puno šećera.Prosječno pakiranje od 0,4 l nosi između 40 i 50 g obično u obliku kukuruznog sirupa bogata fruktozom, koji je vrlo sličan običnom šećeru.

Istraživanja pokazuju kako popijeno zašećereno bezalkoholno piće dovodi do naglog porasta šećera u krvi što pokreće odgovor tijela u obliku povišenih razina inzulina, hormona koji uvodi šećer u stanice. Prisiljavajući kroz duže vrijeme svoje tijelo na lučenje velikih količina inzulina,navikavate na njega svoje stanice pa one postaju na taj hormon manje osjetljive. Tako nastaje neosjetljivost na inzulin, a to je je osnovni problem kod šećerne bolesti tipa 2.

Jedna druga novija teorija tvrdi kako kukuruzni sirup fruktozom pridonosi neosjetljivosti na inzulin ne toliko
podižući šećer u krvi (zapravo fruktoza ima manji utjecaj na šećer u krvi od glukoze, drugog sastojka šećera) koliko svojim utjecajem na jetru, koja ga prerađuje.

Oslabljuje li Coca cola kosti?

DA Sve više dokaza govori kako aditivi iz Coca cole i sličnih pića djeluju na izgradnju kostiju. Znanstvenici koji istražuju zdravlje kostiju kažu kako gazirana pića mogu povećati rizik od lomova s teškim posljedicama. Iako za to nisu krive sve vrste gaziranih pića, istraživanja govore u prilog tome kako većina najomiljenijih (a to su razne varijante kole) jesu.

Bezalkoholna pićaStručnjaci su isprva mislili kako su gazirana pića loša za kosti jer su osobe koje su ih često pile usput pile manje kalcijem bogata mlijeka.

Ipak, nedavna istraživanja govore u prilog tome da prehrana siromašna kalcijem ne mora nužno povećati rizik od slabih kostiju. Znanstvenici su pretpostavili kako kosti može oslabiti i kofein iz kole.

No druga pića, a posebno kava, sadržavaju daleko više kofeina od toga gaziranog pića, a pijenje kave više se ne smatra povezanim s osteoporozom.

Danas su stručnjaci svoju pozornost usmjerili na fosfornu kiselinu koja se dodaje kolama. Ta kiselina, koja kolama daje oštriji okus, blokira ulaganje kalcija u kosti, a istraživanja govore u prilog tome danm ona može povećati rizik od slabih kostiju.

Znanstvenici sa sveučilišta Tufts pitali su više od 2500 muškaraca i žena o sastavu njihove dnevne prehrane, a zatim su rendgenom ispitali gustoću njihovih kostiju. Otkrili su kako su žene (ali ne i muškarci), koji su svaki dan pili kolu imali slabije kosti od onih koje su je pile rijetko. Izgleda kako dijetna kola ima sličan učinak, dok ostala gazirana pića (koja ne sadržavaju fosfornu kiselinu) ne djeluju na taj način.

Jedno je drugo istraživanje 460 djevojaka u pubertetu pokazalo kako one tjelesno aktivne, a koje redovito piju kolu, imaju pet puta veće izglede za lom kostiju od ostalih.

Skeptici ističu kako se fosfor nalazi i u mnogim drugim namirnicama, poput mesa, mliječnih proizvoda i jaja pa zašto onda okrivljavati samo gazirana pića? No znanstvenici koji istražuju zdravlje kostiju tvrde kako unos prevelikih količina kole poremećuje tjelesnu ravnotežu fosfora i kalcija, zbog čega kosti mogu postati krhke.