Navigacija

Dijeta doktora Ornisha

Ova dijeta nastala je u ranim devedesetim godinama kada su masnoće bile smatrane jedinim krivcem za dobivanje suvišnih kilograma.

Namijenjena je osobama izloženim pojačanom riziku od bolesti kardiovaskularnog sustava.

Dijetu je stvorio doktor Dean Ornish, a još je poznata pod nazivom dijeta za srce ili Spectrum dijeta (naziv potječe od širokog spektra namirnica koje se preporučaju uzimati ovom dijetom).

U ovoj dijeti zabranjen je unos namirnica životinjskog podrijetla, a u one dozvoljene ubraja se nemasno mlijeko ili fermentirani mliječni proizvodi.

Dr. Ornish je osmislio dijetu na način da osoba na dijeti prati količinu kalorija koje unosi te njihovo podrijetlo. Sukladno tome, trebali bismo za vrijeme dijete unijeti namirnice po slijedećem principu: 10% masti, 20% proteina i 70% ugljikohidrata.

Glavni nedostatak ove dijete jest taj da je unos masti minimalan, iz razloga što u doba kada je dijeta nastala nisu bile poznate „dobre“ masti koje imaju važan učinak u našem organizmu.

dijeta doktora OrnishaHrana koja se preporučuje je uglavnom iz kategorije voća i povrća, stoga je unos namirnica poput ribe, ribljih prerađevina, maslina itd. sveden na minimum.

Osobe koje teže ovom režimu prehrane mogu unositi više kalorija zdravijom hranom (žitaricama, voćem i povrćem), a svejedno mršavjeti jer se smatra da je hrana životinjskog podrijetla bogata raznoraznim nepotrebnim dodacima, soli i sl. Vodite računa da unos soli bude minimalan jer potiče zadržavanje vode u tijelu.

Prednosti i mane dijete dr. Ornisha

Za početak je važno uvidjeti da se ova dijeta uglavnom temelji na povećanom unosu voća i povrća te je time zadovoljena potreba organizma za vitaminima, mineralima i dijetalnim vlaknima. Time se potiče probavni sustav na brži i djelotvorniji rad, a fitokemikalije koje se nalaze u hrani koju konzumiramo imaju antioksidativna svojstva (smanjuju nastanak slobodnih radikala).

S druge strane, bitno je uvidjeti da se u ovoj dijeti kao nuspojava može pojaviti avitaminoza (nedostatak nekog vitamina) iz razloga što se masti ne unose, pa vitamini topivi u mastima (A,D,E i K) ne mogu imati potpun učinak. Također, zamjena masti sa ugljikohidratima djeluje na način da se potiče rad gušterače i pojačano se luči inzulin što opet nije dobro za naš organizam.

U ovoj dijeti čak su zabranjene i namirnice poput avokada, orašastih plodova (oraha, lješnjaka, badema…) i sjemenaka koje obiluju masnoćama neophodnim za naš organizam.

Potiče se unos hrane bogate vlaknima, a ugljikohidrati – poput čokolade, slatkiša i kolača – su strogo ZABRANJENI.

Doktor Ornish hranu dijeli na:

– onu koju bi trebali jesti stalno: grahorice i mahunarke, žitarice, voće i povrće;
– onu koju bi trebali jesti u umjerenim količinama: niskomasne mliječne proizvode – obrano mlijeko, jogurt, sir, i bjelanjke jaja (žutanjci sadrže dosta masnoća tako da je bjelanjak puno nutritivno vrijedniji);
– onu koju bi trebali izbjegavati: sve vrste mesa, i bijeloga i crvenoga, perad i ribu, ulja i proizvode koji sadrže velike količine masti (margarin, avokado, masline, sjemenke i orašaste plodove, punomasne mliječne proizvode), šećere i derivate šećere poput meda, melase, kukuruznog sirupa, alkohol

Prilikom izvođenja dijete preporučuje se unos malih obroka i redovita tjelovježba za optimalan učinak.

Ono što nutricionisti zamjeraju ovoj dijeti jest nedovoljan unos masnoća koje su itekako bitne za zdrav rast i razvoj, međutim ravnati se makar djelomično prema ovom načinu prehrane, dobar je početak za dug život.

Primjer jelovnika bio bi:

DORUČAK: jedna jabuka (kruška),zobene pahuljice s jogurtom

RUČAK: 3 bjelanjka jajeta ( no ne zanemarite činjenicu da žutanjci sadrže pregršt luteina), 150 g pirea od krumpira, salata od rajčice začinjena 1 žlicom maslinovog ili bučinog ulja

VEČERA: kombinacija tikvica, patlidžana i žitarica poput prosa