Navigacija

Gođišnji liječnički pregled

Naš je obiteljski liječnik možda izvrstan i suosjećajan iscjelitelj koji vas uvijek sasluša i nikad ne požuruje. No trebate li ga doista posjećivati jednom godišnje, čak kad se i dobro osjećate?

Mnoge osobe — i njihovi liječnici — vjeruju kako su godišnji pregledi obavezni. No medu liječnicima postoje i drugačija mišljenja.

Trebaju li svi ići na godišnji liječnički pregled?

Bez obzira na to što vam rekao vaš liječnik, godišnji pregled svima jednostavno nije nužan.

U sklopu godišnjeg pregleda, liječnici mjere visinu, tjelesnu masu, krvni tlak, bilo i još štošta. Uzimaju i uzorke krvi. Postavljaju pitanja i vode bilješke. Ukratko, sakupljaju mnogo podataka. Jasno je kako je zgodno znati što se u vašemu tijelu dogada (npr. želite li saznati postotak masnoća u svome tijelu, to vam može otkriti jednostavna pretraga).

Gođišnji liječnički pregled No jeste li nakon tog sveg bockanja, lupkanja i razgovora dobili neke informacije koje zaista mijenjaju nešto vezano za vašu zdravstvenu zaštitu?

U većini slučajeva niste.

Štoviše, brojna su istraživanja ustvrdila kako osobe koje redovito obavljaju godišnje liječničke preglede nisu ništa zdravije od onih koje liječnike posjećuju rjeđe.

Udruženje American Medical Association preporuča onima mladima od četrdeset godina potpune tjelesne pretrage svakih pet godina.

Ostalima preporučuju liječnički pregled najmanje svake tri godine ili češće, što treba odrediti vaš liječnik. Ni jedna druga velika medicinska organizacija ne preporučuje godišnje preglede svima.

Ipak, mnogi se liječnici drže godišnjih pregleda. Jedno je novije istraživanje otkrilo kako čak dvije trećine američkih liječnika obično svojim pacijentima savjetuje da pregled planiraju svake godine. Ako ste dobra zdravlja, a vaš liječnik inzistira na godišnjem pregledu, upitajte ga zbog čega to čini.

BEZRAZLOŽNE PRETRAGE

Vjerojatno će vam, odete li na pregled, liječnik izvaditi krv i tražiti uzorak vaše mokraće. Možda ćete s olakšanjem odahnuti kad vas kasnije nazove i priopći kako su vam svi rezultati pretraga normalni, ali zapravo je vjerojatnost da ne budu takvi bila sasvim mala.

Godine 1996. znanstvenici s Klinike Mayo pregledali su rezultate rutinskih laboratorijskih pretraga 531 pacijenta pa su ustvrdili kako je manje od jedan posto krvnih slika, pretraga mokraće i hormona štitnjače vodilo ka dijagnozi koja je zahtijevala novo liječenje ili promjenu načina liječenja.

Dio pretraga kojima se mjere ukupan kolesterol, glukoza i mnogi drugi sastojci krvi, imao je samo malo»bolji«rezultat, vodeći ka novim preporukama za liječenje u nešto manje od tri posto slučajeva.

Nekoliko je skupina medicinskih stručnjaka savjetovalo prestanak rutinskog obavljanja takvih pretraga uz jednu iznimku, a to su pretrage lipida kojima se analiziraju sve masnoće u krvi, uključujući LDL kolesterol, HDL kolesterol i trigliceride. Istraživanje provedeno na Klinici Mayo pokazalo je kako svaka šesta pretraga lipida otkrije probleme koji se mogu liječiti. Sve u svemu, svoj kolesterol kontrolirajte redovito.