Navigacija

Ribe

Na svijetu postoji više od 20.000 vrsta riba. Medu njima se za prehranu upotrebljava samo manji broj. Liječnici kažu kako ih ne jedemo dovoljno često.

Istraživanja pokazuju kako oni koji redovito jedu ribu i morske plodove imaju zdrava srca i umove. No donose li ribe u prehrani i neke neželjene učinke?

Isplati li se rizik prehrane ribom?

DA Visoke razine otrova u nekim morskim namirnicama uzrokuju opravdanu zabrinutost. Ali prednosti takve prehrane veće su od rizika.

Samo prije nekoliko se godina o tome ne bi uopće razmišljalo: jasno je kako ribu treba jesti. Osobe koje jedu najmanje dva obroka ribe tjedno doživljavaju manje srčanih udara, manje moždanih udara i manje fatalnih aritmija ili nepravilnih otkucaja srca od osoba koje ne jedu ribu.

ribeJoš k tome, mozak za svoj razvoj treba masne kiseline koje se nalaze u ribi. Jedno je novije istraživanje pokazalo kako su djeca žena koje su za vrijeme trudnoće jele najmanje 360 g ribe tjedno imala veći IQ, bolje su se ponašala, a imala su i manje izgleda za neke druge probleme u razvoju.

Na žalost, bistra je voda bujice dobrih vijesti o ribama posljednjih godina pomućena. Nekoliko je značajnih izvješća ranije otkrilo kako neke vrste riba sadržavaju visoke razine onečišćivača, uključujući živu i industrijske otrove dioksine i poliklorirane bifenile (PCB).

Istraživanja su povezala izlaganje tim otrovima s pojavom srčanožilnih problema, oštećenjima živčanog sustava i drugim zdravstvenim problemima.

Odjednom su mnogi počeli zaobilaziti ribarnice u veliku luku i oklijevati prije otvaranja konzerve tune ili sardina pitajući se: »je li mi to pametno jesti? «

Kako bi pronašli odgovor na to pitanje, dvoje je znanstvenika s Harvarda krenulo proučavati velik broj istraživanja, vladinih izvješća i drugu znanstvenu literaturu o ribama i zdravlju čovjeka. Na posljetku su svoje nalaze objavili u časopisu Journal oj the American Medical Association.

Sve u svemu, koristi od ribe u prehrani daleko su veće od s time povezanih opasnosti. Njihovi su nalazi dokazali kako osobe koje svaki tjedan pojedu samo jedan ili dva obroka ribe snižavaju svoj rizik od smrtonosnog srčanog udara za 36 posto, a usto imaju i 17 posto niži rizik od smrti općenito, u usporedbi s osobama koje ne jedu ribu ni morske plodove.

Trebaju li neke osobe ograničiti unos ribe?

DA FDA i EPA savjetuju trudnicama ili ženama koje planiraju trudnoću, kao i maloj djeci, ograničavanje unosa ribe na dvije porcije tjedno (ukupno oko 360 g). One bi trebale i potpuno izbjegavati ribe sklone nagomilavanju visokih razina žive.

To su, medu ostalima, morski pas i sabljarka. Isto tako, osobe iz tih skupina ne bi trebale tjedno pojesti više od 180 g konzervirane dugoperajne tune (albakora), koja ima umjereno visoke razine žive. Obična konzervirana tuna ima niske razine žive.

Pomaže li riba u prehrani protiv depresije?

DA Znanstvenici su opazili kako je pojava težih oblika depresije najniža u zemljama u kojima riba ima u prehrani istaknutu ulogu. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, teška depresija, medu svim bolestima, dovodi do najviše onesposobljujućih životnih poteškoća. Moguće je kako pravilna prehrana može pomoći i u tom slučaju.

Neurolozi ističu kako se mozak sastoji od približno 60 posto masnoća, od kojih je velik dio u obliku omega-3 masnih kiselina koje se nalaze u ribama, a zovu se DHA i EPA.

Istraživanja govore kako te kiseline čine stanice mozga tekućastijima, što im pomaže u prenosenju impulsa. Osobe koje zapadnu u depresije sklone su nižim razinama DHA i EPA u krvi.

Liječnici su posljednjih godina pokušali ribljim uljem liječiti razne psihijatrijske poremećaje.

I dok je korist od ribljeg ulja za neke određene bolesti i dalje nejasna, panel stručnjaka koji je organiziralo Američko psihijatrijsko udruženje (APA) nedavno je dokazao kako DHA i EPA značajno poboljšavaju stanje kod oboljelih od težih oblika depresija i bipolarnog sindroma (manično-depresivni poremećaj). Nekim ljudima riblje ulje može doslovno spasiti život.

Nekoliko je istraživanja ustvrdilo kako pacijenti sa samoubilačkim mislima, koji uzimaju dodatke prehrani s DHA i EPA, imaju manje izgleda da svoj naum pokušaju provesti.

Dok se u tim vrstama istraživanja obično koriste velike doze DHA i EPA, spomenuti je panel naglasio
i kako sve odrasle osobe mogu poboljšati svoje emocionalno i mentalno zdravlje jedući masnu i plavu ribu najmanje dvaput tjedno.

Djeluje li riba i protiv upala?

DA Ribe i morski plodovi bogati omega-3 masnim A. kiselinama umiruju kroničnu upalu, čimbenik rizika za velik broj bolesti.

Upala je jedna od najzanimljivijih tema medicine današnjice. Vaš imunološki sustav stvara upalu kako bi zacijelio ozljede i borio se protiv mikroorganizama.

Znanstvenici već dugo znaju kako upale koje se otmu nadzoru dovode do autoimunih poremećaja poput reumatoidnog artritisa i lupusa. Posljednjih su godina znanstvenici povezali kronične, blage upale s golemim brojem kroničnih bolesti.

Na sreću, te se upale mogu smiriti i samo s nekoliko obroka ribe i morskih plodova tjedno.Istraživanja jedno za drugirn pokazuju kako osobe čija je prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama — a osobito onima iz ribljeg ulja — imaju niže razine upalnih spojeva u krvi (poput C-reaktivnog proteina — CRP), a koje mnogi kardiolozi sada smatraju glavnim pokazateljem rizika za srčani udar.

U nedavnu istraživanju skoro 1000 muškaraca i žena, japanski su znanstvenici zabilježili kako osobe koje jedu najviše ribe i morskih plodova imaju najniže razine CRP-a u usporedbi s onima koje ribu ili školjke jedu samo rijetko. Druga istraživanja pokazuju kako osobe koje jedu puno morske hrane imaju manje izgleda za šećernu bolest, rak, astmu i alergije.

Zanimljiva, iako tek početna, istraživanja pokazuju kako jedenje ribe može spriječiti i pružiti olakšanje i kod drugih bolesti uzrokovanih upalama, uključujući reumatoidni artritis i crijevne upalne bolesti (iako su u većini tih istraživanja pacijenti uzimali riblje ulje u obliku dodataka prehrani).