Prema utjecaju na razinu glukoze u krvi, a kao značajno mjerilo vrijednosti ugljikohidrata, 1981. počeo se koristiti glikemijski indeks.

Uveden je da pomogne posebnim kategorijama ljudi (dijabetičari, sportaši, trudnice, oni koji mršave) daodržavaju razinu glukoze u krvi- stabilnom. Dugo nije bio ozbiljno shvaćen ni korišten, no sada se bez njega ne bi mogla ni zamisliti konačna ocjena kvalitete jednog obroka za redukcijski jelovnik.

Mnogi smatraju da je otkriće uloge glikemijskog indeksa revolucionarna novina u vrednovanju obroka. Kao standard se koristi glukoza (GI 100) ili bijeli kruh (u SAD-u).

Postoji li onda ipak razumna smanjena potrošnja ugljikohidrata? Naravno! Hrana s visokim udjelom ugljikohidrata prosječno sadržava 50 – 60% energetske vrijednosti od ugljikohidrata, a plan za redukciju ugljikohidrata bio bi 40- 45%, ali nikako ispod te granice.

Na taj način zadržavate razinu energetskih izvora kao i prateće elemente – vlakna, vitamine i zaštitne tvari.

Za režim mršavljenja, jednostavni šećeri su nepoželjni pa je temeljno pravilo – što manje zaslađenih namirnica. Suprotno tome, složeni ugljikohidrati višestruko su poželjni: zato što ne potiču prekomjerno izlučivanje inzulina, što se sporije apsorbiraju i zato što dobro djeluju na probavni sustav.

Nadam se da vas ove stvari oko količina nisu previše zbunile, a isto se nadam da vas neće zbuniti ni ovo što slijedi. Ugljikohidrati su integralni dio žitarica, voća i povrća, dakle biljnog su podrijetla.

Ako ste u stanju dozirati ugljikohidrate, ne prijeti vam gotovo nikakva opasnost. Sve u svemu, u strateškim točkama za režim mršavljenja, redukcija ugljikohidrata daleko zaostaje iza masnoća.

Jednostavni šećeri imaju sasvim jednostavnu kemijsku strukturu i slatkog su okusa, a složeni se granaju u lancima i gube slatkoću. Prvi se lako i brzo apsorbiraju (i troše kao energenti) a drugi se sporo apsorbiraju i troše sukcesivno.

Kada unosimo znatno manje kalorija od dnevnih potreba, gubimo tjelesnu masu. Na to smo koncentrirani i to se zaista događa. No istovremeno se događaju i neke druge stvari koje ne primijetimo!

Ako gladovanje potraje dulje vrijeme to će zaštiti naš mozak od naglog starenja! Naime, kako starimo vaše tijelo se mijenja. Stare stanice umiru i nestaju, a sve je veći manjak »radnih stanica na vitalnim mjestima. To je normalno.

Fokusiranje na masti u sustavu restrikcija kalorija nije slučajno: masnoće imaju najmanje dvostruko više kalorija od ugljikohidrata. No nije u pitanju samo energetska vrijednost veći sadržaj zasićenih masti i kolesterola.

Najnepovoljnije namirnice u tom smislu su pomfrit, slanina, kobasice, masni sirevi i mlijeko s visokim udjelom mliječne masti. Masne namirnice nemaju zaštitnih tvari kao što je slučaj s povrćem i voćem, zbog čega ih je dobro u najvećoj mjeri izbjegavati.

Spominjali smo već kako je današnji marketing stvorio idealan sustav radi povećanja prodaje: velika pakiranja, velike košare u samoposluživanja.

Veliki hladnjaci kod kuće i potom stalno popunjavanje golemih rezervi. Ono se unese u kuću, to se i pojede (da se ne bi pokvarilo). Čovjek šeće na toj mlati., kupuje, dovlači ijede, a tržnica gotovo da je postala višak.

Tu je zamka o  nitko ne razmišlja, jer na pomisao da nečega nema u kući brzo se odlazi u ti od trgovačkih centara i kupuje u pravilu više nego je bilo planirano!

Od brojnih pomoćnih sredstava spomenutih u ovoj stranici koja stoje na  polaganju prosječnom korisniku dijeta, potrebno je probrati izbor namirnica, načine kulinarske obrade i recepture za mršavljenje.

Važnost navedenog je neizmjerna, jer u poznatom Centru za mršavljenje Altis ostala mi je jedna izreka uvijek u glavi a to je: “Masno tkivo se reže u kuhinji!”

Pa tako dok smo promatrali osobe u Altisu kako gube kilograme i pričaju o svojim iskustvima, napravili smo 10 savjeta za mršavljenje.

10 ključnih savjeta koji će vam pomoći da ostvarite konačan cilj – izgubite višak kilograma:

Za razliku od nekih drugih stvari u životu, iskustvo pokazuje da glede unosa kalorija uvijek bolje malo manje nego malo više! I zbog krvnih žila,zbog mozga i zbog starenja. Post koji je obvezatan u nekim religijamą, samo to  potvrđuje.

Prosječno zdrava prehrana osigurava čovjeku godišnje oko milijun kcal, a preračunato u životni vijek znači od 60 do 80 milijuna kcal. To je golema količina energije koja služi za pogon svih životnih funkcija. U normalnim okolnostima između unosa i potrošnje kalorija postoji ravnoteža.

Gladovanje je vrlo restriktivna prehrana tijekom koje se dnevno unosi j 200 do 800 kcal i zapravo prisiljava tijelo da okrene sklopku u tzv. preživljavanje (engl. starvatíon mode).

To znači da je sve drugo osim funkcije mozga, održavanja energetske razine kao i sinteze nužnih za rad organizma. Ta će sklopka zasigurno spustiti bazalni bolizam na minimum.

Kompjutorskom terminologijom to bi značilo da u tzv. safe modu koji obavlja samo minimum funkcija da bi se sustav održavao u pogonu.

Vjerojatno se još sjećate vremena kad je jedina briga oko dezodoransa (pored toga hoće li dovoljno dugo djelovati) bila ta što uništavaju ozonski sloj.

Tada se sve moglo riješiti jednostavnim prelaskom na kruti dezodorans ili onaj s bezopasnim pogonskim plinom. No nedavno se pojavio još jedan problem: hoće li, umjesto okolišu, dezodoransi sada naštetiti vama?